Ponovno otvaranje pozorišta u Mariupolju: Obnova i priče o uništenim domovima
Mariupoljsko dramsko pozorište, uništeno u ruskom vazdušnom napadu 2022. godine dok su se stotine civila skrivale u njegovom podrumu, uskoro će ponovo otvoriti vrata. Ruske okupacione vlasti predstavljaju rekonstrukciju kao znak obnove, dok su bivši glumci pozorišta ponovno otvaranje opisali kao „ples na kostima“.
Kremlj je rekonstrukciju Mariupolja predstavio kao simbol svoje vlasti u okupiranoj Ukrajini, ali nadzor Moskve prati i hapšenja ili progon kritičara, kao i zapljene imovine zbog kojih su hiljade Ukrajinaca izgubile stanove koje su legalno posjedovale.
Program ponovnog otvaranja
Mariupoljsko dramsko pozorište trebalo bi ponovo otvoriti svoja vrata do kraja mjeseca izvedbom The Scarlet Flower, ruske bajke, nakon što je gotovo potpuno obnovljeno tokom protekle dvije godine. „Pozorište se rađa zajedno s Mariupoljem. Ruski i sovjetski klasici su se vratili na scenu“, navodi se u saopćenju pozorišta o planovima za budućnost.Evgeny Sosnovsky, fotograf iz Mariupolja koji je dugo radio s pozorištem, ali se preselio u Kijev nakon ruske okupacije, rekao je: „Ne mogu to opisati nijednom drugom riječju osim cinizmom. Na tom mjestu trebalo bi biti spomen-obilježje u sjećanje na stanovnike Mariupolja koji su poginuli tokom zauzimanja grada od strane Rusije, a ne zabavni sadržaj.“
Napad na pozorište
Napad na pozorište ostaje jedan od najzloglasnijih incidenata tokom ruske agresije na Ukrajinu, budući da je zgrada bila ratni cilj iako je ispred nje na trgu velikim slovima bilo napisano „DJECA“. Potvrđeno je da je poginulo najmanje dvanaest osoba, iako je stvarni broj vjerovatno mnogo veći.Rusija je negirala da je pogodila pozorište i tvrdila da je štetu prouzrokovala eksplozija unutar zgrade, ali nekoliko nezavisnih istraga sugerisalo je da su odgovorne ruske vazdušne bombe. Amnesty International je zaključio da je uništenje „vjerovatno prouzrokovano namjernim gađanjem ruskih snaga ukrajinskih civila“ i naveo da bi napad trebao biti istražen kao ratni zločin.
Radnici učestvuju u rekonstrukciji pozorišne zgrade, koja je uništena 2022. godine. Fotografija: Alexander Ermochenko/Reuters
Glumci Mariupolja između egzila i okupacije: umjetnost pod sjenom rata
„Imati zabavu, pjesme i plesove na vrhu svih tih kostiju? Imam osjećaj da će duše ljudi koji su tamo poginuli spriječiti da se dobro nastupa u tom prostoru“, rekla je Vira Lebedynska, bivša glumica pozorišta.Lebedynska sada, zajedno s malom grupom bivših glumaca iz Mariupolja, boravi u zapadnom ukrajinskom gradu Užhorodu. Glavni projekt pozorišta u egzilu bila je predstava pod nazivom Mariupol Drama, koja se bazira na događajima u februaru i martu u mariupoljskom pozorištu, a koja je tokom protekle godine gostovala širom Evrope.„Isprva je bilo zaista teško nastupati u ovoj predstavi i pitala sam se zašto sve ovo moram pamtiti, ali sam nastavila i shvatila da je moja misija da svijetu prenesem šta se dogodilo u tom pozorištu“, rekla je Lebedynska.Međutim, mnogi drugi glumci su ostali u Mariupolju i sarađuju s novim pozorištem. „Za njih je najvažnije nastupati na sceni, a sve ostalo je nebitno. ‘Mi smo izvan politike’ je njihov princip. Nije im važno gdje se nalaze, u Rusiji ili Ukrajini“, rekao je Sosnovsky.Bivši direktor pozorišta ostao je u Mariupolju, ali je degradiran i sada vodi orkestar, dok su ruske vlasti imenovale Igora Solonina, bivšeg zamjenika direktora Donjeckog cirkusa, za novog direktora.
Glumica Vira Lebedynska: „Imam osjećaj da duše ljudi koji su tamo poginuli neće dozvoliti da se dobro nastupa u tom prostoru.“
Fotografija: Kasia Stręk/The Guardian
Solonin tvrdi da je eksplozija bila unutrašnja
U intervjuu ranije ove godine s jednim ruskim novinarom, Solonin je ponovio tvrdnje da je zgrada eksplodirala iznutra.„Bila je to unutrašnja eksplozija. Bomba ili eksplozivna naprava unutar zgrade, ili možda nepažljivo rukovanje municijom“, rekao je.Nekoliko osoba koje su se nalazile u pozorištu u vrijeme eksplozije reklo je za Guardian da tamo nije bilo vojnika niti vojne opreme.
Ogroman ruski program rekonstrukcije i konfiskacija imovine
Rusija je pokrenula veliki program rekonstrukcije u Mariupolju, nakon što je njenom invazijom veliki dio grada sveden na ruševine. Ruski predsjednik, Vladimir Putin, ranije ovog mjeseca potpisao je dekret kojim zvaničnicima u okupiranim područjima Ukrajine omogućava da konfiskuju kuće koje su ostale prazne nakon što su njihovi vlasnici pobjegli ili poginuli tokom ruske invazije. Prema dokumentu, stambeni objekti za koje se utvrdi da pokazuju znakove „vlasništva bez vlasnika“ biće priznati kao imovina regionalnih vlasti. Kompenzacija je moguća samo za one koji dobiju rusko državljanstvo. Trenutno je više od 12.000 stanova navedeno kao „bez vlasnika“, prema javno dostupnim dokumentima ruske instalirane vlasti u Mariupolju.
Iskustva bivših stanovnika
Guardian je razgovarao s nekoliko bivših stanovnika Mariupolja koji su rekli da im je imovina oduzeta ili da im prijeti oduzimanje. Jedan od njih, Volodymyr, rekao je da je posjedovao stan u zgradi koja je uništena tokom borbi, a koju su kasnije obnovile ruske vlasti.„Na ulaznim vratima postavili su obavijest da čekaju vlasnike stanova koji hitno trebaju potvrditi svoje vlasništvo, inače će njihovi stanovi biti ‘nacionalizovani’“, rekao je.
Jedini način da potvrdi vlasništvo bio bi da putuje u Mariupolj i primi rusko državljanstvo.
Gubitak imovine i nemogućnost povratka
Sosnovsky je rekao da je svoj mariupoljski stan pronašao na listi „bez vlasnika“ i prihvatio da će izgubiti imovinu.„Znam da se nikada neću vratiti u Mariupolj. Tokom mog života, malo je vjerovatno da će se vratiti Ukrajini“, rekao je.„Moja supruga i ja smo već preko 60 godina, tako da je malo vjerovatno. Pokušavamo da započnemo život ispočetka u Kijevu. Ali apsolutno nema pomoći ili podrške od države“, dodao je.
Priča jedne žene iz Mariupolja
Jedna žena iz Mariupolja, koja je zatražila da se njeno ime ne objavljuje, rekla je da je uspjela kupiti „stan svojih snova“, skroman stan u stambenoj zgradi iz sovjetskog perioda u Mariupolju, i planirala je započeti renoviranje nekoliko dana prije nego što je Rusija pokrenula punu invaziju 2022. godine.Stambena zgrada je oštećena tokom borbi, ali je od tada obnovljena. Žena je zamolila svog oca, koji još uvijek živi na okupiranoj teritoriji, da preuzme stan, ali joj je rečeno da, čak i uz punomoć, ne može prenijeti vlasništvo na oca. „Koliko ja mogu zaključiti, nema mogućnosti ako ne odeš tamo i ne primiš rusko državljanstvo“, rekla je, što je korak koji nije spremna da učini.
Pogled iz zraka pokazuje uništeni zgradu pozorišta, Fotografija: Aexander Ermochenko/Reuters
Borba za vlasnička prava
Nisu samo oni koji su napustili Mariupolj i otišli na teritorije pod ukrajinskom kontrolom ti koji se bore da ostvare svoja vlasnička prava.Ranije ovog mjeseca, žena koja se predstavila kao Anna Guzevskaya, stanovnica Mariupolja s troje djece, snimila je video-poruku za Putina u kojoj je navela da joj je kuća uništena.
Iako bi to trebalo da je kvalifikuje za novi stan, ponuđena joj je samo novčana naknada koja nije bila ni približno dovoljna da kupi novi stan.„Kako da objasnim svojoj djeci da u novopodignutom stambenom bloku više nema našeg stana, u kojem su živjeli od rođenja?“ upitala je Guzevskaya Putina.
Sudbina stana glumice Lebedynske
Glumica Lebedynska rekla je da je njen stan u Mariupolju preživio relativno neoštećen, sa samo nekoliko razbijenih prozora.Čula je 2022. godine da su se drugi uselili u njen stan i od tada nije pokušavala stupiti s njima u kontakt.„Nije me briga ko je tamo. Čak i da je teoretski postojala mogućnost, ne bih htjela da ga prodam. Zatvorila sam to mjesto u svom životu, podigla sam zid. To mjesto je za mene mrtvo. Neka uživaju u svom ‘Ruskom svijetu’“, rekla je.
federalna.ba/The Guardian