Počelo glasanje na izborima u Pakistanu, vlada prekinula mobilni internet

U Pakistanu se danas održavaju parlamentarni izbori, obilježeni predizbornim nasiljem i sumnjama na manipulacije, dodatno pojačanim odlukom vlade da prekine mobilni internet u danu glasanja.

Pakistansko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je ubrzo poslije otvaranja glasačkih mjesta da je mobilni internet "privremeno prekinut" u cijeloj zemlji iz bezbjednosnih razloga.  Dan uoči izbora  je u dva napada bombom blizu prostorija kandidata poginulo 28 ljudi, u provinciji Baluchistan na jugozapadu. Odgovornost za napade je preuzela Islamska država.

Organizacija Netbloks, koja nadzire cybersigurnost i upravljanje internetom je ukazala da je trenutni prekid interneta u Pakistanu među najrigoroznijim i najobimnijim koji su zabilježili u bilo kojoj zemlji, ukazujući da je to suštinski "antidemokratska " praksa.

Peta najmnogoljudnija zemlja na svijetu, sa 240 miliona stanovnika treba da izabere 336 poslanika saveznog parlamenta i obnovi skupštine u provincijama.

Glasačka mjesta otvorena su u 8.00 polokalnom vremenu za oko 128 miliona upisanih birača u zemlji koja je pod nadzorom više od 650.000 pripadnika bezbjednosnih snaga.

Unaprijed je već dovedeno u pitanje poštenje izbora. Popularni bivši premijer Imran Khan (71) osuđen na tri duge zatvorske kazne zbog korupcije, izdaje i ilegalnog braka, nije mogao da učestvuje na izborima. Posmatrači smatraju da vojska podržava Navaza Sharifa (74) koji bi mogao da bude izabran da upravlja zemljom četvrti put.

Partija Imrana Khana, Pakistan Tarek-Insaf (PTI) takođe je desetkovana hapšenjima i iznuđenim odlascima, i spriječena je da vodi kampanju. Desetinama kandidata te stranke zabranjeno je učestvovanje na izborima dok je drugima dozvoljeno da učestvuju samo kao nezavisni kandidati.

Partija PTI je osudila "neizbore" ali odbija da ih bojkotuje. Partija je takođe ukazala da njeni birači ne mogu slobodno da glasaju danas i pozvala ih je da ne nose partijske boje. Izborna kampanja je bila posebno teška u znaku dubokog razočarenja Pakistanaca od kojh prema institutu Galup 70 odsto nema povjerenja u integritet izbora.

Ta anketa ukazuje na demokratsko nazadovanje u zemlji kojom je decenijama rukovodila vojska ali koja bilježi napredak od 2013. godine kada je bila prva tranzicija sa jedne na drugu civilnu vladu. Vojska je uvijek imala snažan uticaj čak i pod civilnom vlašću ali posmatrači procjenjuju da se ona još otvorenije miješa u ove izbore.

Imran Khan, koji je ipak imao podršku vojske da bi bio izabran 2018. godine, joj se direktno suprostavlja. On je optužio vojsku da je organizovala njegovo smjenjivanje sa mjesta premijera 2022. godine i da je odgovorna za njegove sudske probleme.

Njegovo padanje u nemilost je izgleda koristilo Navaz Sharifu, koji se vratio u Pakistan u oktobru poslije četiri godine u izgnanstvu u Londonu. Vođi Muslimanske lige Pakistana (PML-N) su poslije povratka poništene prethodne presude za korupciju.

Iako partija PML-N izgleda kao favorit na izborima, njen rezultat bi mogao da zavisi od izlaznosti, posebno mladih u zemlji gdje je 44 odsto biračkog tijela mlađe od 35 godina.

Imran Khan je 2018, uživao veliku popularnost posebno među mladima željnih promjena poslije decenija dominacije velikih porodičnih dinastija koje se smatraju korumpiranim.

Iako njegove četiri godine na vlasti nisu bile izuzetne - ekonomija u krizi, gušenje opozicije, oslabljeni mediji - mnogi mladi misle da bivša zvijezda kriketa zaslužuje drugu šansu.

Apsloutna većina izgleda da je teško ostvarljiv cilj za PML-N, i ona će vjerovatno morati da formira koaliciju.

Izbori su takođe važni za vođu Partije pakistanskog naroda (PPP) Bilavala Buto Zardarija, koji sa 35 godina treba da dokaže da ima materijala da bude nasljednik svoje majke, bivše premijerke Benazir Buto, ubijene 2007. godine.

Pakistan koji ima nuklearno oružje i ima strateški položaj između Afganistana, Kine, Indije i Irana suočava se sa brojnim izazovima.

Bezbjednost u zemlji je pogoršana posebno od povratka talibana na vlast u Afganistanu u augustu 2021. godine. Privreda zemlje je u teškoćama sa ogromnim dugom i infalcijom od blizu 30 odsto.

Kakav god bio rezultat glasanja pitanje dugovječnosti naredne vlade bi moglo brzo da se postavi u zemlji gdje nijedan premijer nije nikad do kraja završio svoj mandat, piše France Presse.

federalna.ba/Beta