Počeli razgovori sa američkom firmom o provođenju projekta Južna plinska interkonekcija

Prilog: Jasmina Šukalić

Predstavnici američke kompanije za trgovinu  tečnim prirodnim gasom, naftu i rafinirane proizvode stigli su u Sarajevo, a tema razgovora je projekat Južne interkonekcije. Iza posljednjih sastanaka stoji niz ranijih političkih i diplomatskih kontakata koji su ovaj energetski projekat ponovo doveli u fokus javnosti. Riječ je o gasnoj vezi koja bi Bosni i Hercegovini trebala osigurati alternativni pravac snabdijevanja i smanjiti zavisnost od jednog izvora.

Američki dolazak uslijedio je nakon ranijih razgovora domaćih zvaničnika s predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković sastao se s otpravnikom poslova Ambasade SAD-a Džonom Ginkelom te s  Džozefom Flinom i Džesijem Binalom, čelnicima američke energetske kompanije koja bi trebala raditi na realizaciji ključnog energetskog projekta Južna interkonekcija. Za takvo nešto je potrebno da se izmijene i neke zakonske odredbe. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković:

„Ne može se bez BH-Gasa implementirati ova ideja zato što su vlasnici infrastrukture oko Travnika. Može se sve uraditi do te tačke, ali očigledno da će BH-Gas imati svoju ulogu. Ali ako ćemo sad iskreno u ovakvom zakonu koji bi trebao ići u pravcu koncesije, nisu okolnosti iste kao što smo ranije planirali. Tu BH-Gas ima drugačiju rolu i nemamo ništa protiv da u tim izmjenama zakona repozicioniramo ulogu BH-Gasa, koja, po najavama iz Vlade, imat će i druge projekte na kojima radi. Dakle, nije ovo jedini.“

Paralelno s međunarodnim kontaktima o Južnoj interkonekciji su se vodili i politički razgovori unutar Bosne i Hercegovine. Dragan Čović, lider HDZ-a u BiH se od početka protivio tome da BH-Gas vodi projekat izgradnje Južne interkonekcije kako je i predviđeno zakonom koji je usvojen krajem 2024. godine. Stav Čovića otvorio je pitanje kontrole nad projektom i odnosa između političkih partnera.

„Primarni naš cilj je, znači, definirati tvrtku koju bi napravili kao jednu asociaciju od tvrtki iz javnog segmenta djelovanja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini iz Fedracije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a onda paralelno s tim raditi sve druge projekte. Drago mi je da smo krenuli, da vidimo neke interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta.“

Projekat južne interkonekcije prokomentarisao je i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH, Josip Brkić osvrčući se na izmjene unutrašnje strukture BH-Gasa, te kako on kaže poražavajuće je da jedno preduzeće koje je u vlasti FBiH nema zaposlenog nijednog Hrvata ni na jednoj razini.

„Mi želimo da se izgradi Južna plinska interkonekcija. Kad kažem mi, ja mislim na sve one koji su vladajuća većina u Federaciji BiH. Vizija izgradnje nove jeste da imamo partnera iz Sjedinjih Američkih Država koji će izgraditi Južnu plinsku interkonekciju. Ja bi možda danas rekao da je jedina sigurnost da BH-Gas, u kontekstu, ukoliko bude se davala koncesija nekom poduzeću, neće biti u toj jednadžbi.“

Snažna politička dimenzija u projektu Južne interkonekcije je i činjenica da je upravo potpredsjednik američke kompanije koja bi trebala raditi na realizaciji ovog projekta, Jesse Binnall poznat i kao bivši advokat predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa. Američki interes jača, a Južna interkonekcija ostaje projekat u kojem se prepliću energetska sigurnost i unutrašnji politički dogovori. Ostaje pitanje hoće li dolazak Amerikanaca ubrzati realizaciju ili dodatno zakomplikovati ovaj proces.