AP: Američki zvaničnici napustili mjesto pregovora sa Iranom

Podsjećamom, ovo je prvi put da su Sjedinjene Američke Države i Iran sjeli za pregovarački sto licem u lice od juna prošle godine, kada je Izrael pokrenuo napade na Iran, što je izazvalo rat obilježen uzajamnim zračnim udarima, u koje su se uključile i SAD. Sukob, poznat kao „dvanaestodnevni rat“, izazvao je strah od šireg regionalnog konflikta.

Trump prijetio napadom na Iran

U skorije vrijeme, Donald Trump je više od mjesec dana prijetio napadom na Iran, a prošle sedmice je upozorio da je „armada“ američkih ratnih brodova stigla u Perzijski zaljev. Ovaj najnoviji sukob započeo je nakon što je Trump izjavio da će napasti Iran ukoliko vlasti ubiju demonstrante tokom masovnih antivladinih protesta koji su prošlog mjeseca zahvatili zemlju. Organizacije za ljudska prava navode da su tokom brutalnog obračuna vlasti s demonstrantima ubijene hiljade ljudi.

Postoje nade da će današnji pregovori visokog rizika u glavnom gradu Omana pomoći u smirivanju tenzija između dvije zemlje, ali je Iran saopćio da će se razgovori isključivo fokusirati na njegov nuklearni program, dok ostaje nejasno o kojim su uslovima obje strane spremne pregovarati.

Upozorenje SAD-u zbog pretjeranih zahtjeva

Iranska novinska agencija Mehr prenijela je neke izjave sa sastanka uoči pregovora između Aragchija i Albusaidija, tokom kojeg je iranski ministar vanjskih poslova upozorio Sjedinjene Američke Države na pretjerane zahtjeve.

„Aragchi je naglasio potpunu spremnost da se brani suverenitet zemlje i nacionalna sigurnost od bilo kakvih pretjeranih zahtjeva ili činova avanturizma“, navela je agencija Mehr.

Dodaje se da je omanski ministar vanjskih poslova izrazio nadu da će nuklearni razgovori „utrti put ka održivom razumijevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država“.

Razgovori na ivici propasti zbog nesuglasica

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji bi mogli predstavljati ključni diplomatski pokušaj smirivanja jedne od najopasnijih kriza na Bliskom istoku, odvijaju se u atmosferi duboke neizvjesnosti, prijetnji ratom i ozbiljnih razlika u stavovima dviju strana. Već u pripremnoj fazi, pregovori su bili na ivici propasti zbog nesuglasica oko mjesta održavanja i samog obima razgovora, što je dodatno naglasilo koliko je situacija krhka, piše danas BBC.

Riječ je o inicijativi regionalnih posrednika – Egipta, Turske i Katara – čiji je cilj deeskalacija napetosti i sprječavanje otvorenog sukoba između Washingtona i Teherana. Iako su stavovi dvije zemlje i dalje izrazito udaljeni, nada postoji da bi, ukoliko razgovori budu uspješni, oni mogli poslužiti barem kao osnova za širi pregovarački okvir u budućnosti.

Suprotstavljeni zahtjevi Washingtona i Teherana

Sjedinjene Američke Države u pregovorima insistiraju da Iran zamrzne svoj nuklearni program i odustane od postojećih zaliha obogaćenog uranija. Osim toga, Washington smatra da razgovori moraju obuhvatiti i iranski balistički raketni program, podršku naoružanim grupama širom regije te stanje ljudskih prava i odnos vlasti prema vlastitim građanima.

Iranska strana odbacuje takav pristup i poručuje da će se pregovori isključivo odnositi na nuklearno pitanje. Ostaje nejasno da li su ove duboke razlike uopće prevaziđene prije početka razgovora.

Ko predvodi delegacije i zašto su pregovori historijski

Iransku delegaciju predvodi ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, koji je prošle sedmice upozorio da su iranske oružane snage „s prstom na obaraču“. Američku stranu predstavljaju specijalni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner, što dodatno naglašava političku težinu i osjetljivost pregovora.

Ovo je prvi direktni susret američkih i iranskih zvaničnika nakon prošlogodišnjeg rata između Izraela i Irana, tokom kojeg su američke snage bombardovale tri ključna iranska nuklearna postrojenja.

Nuklearni program ponovo u središtu globalnog spora

Iran tvrdi da je nakon tih napada obustavio aktivnosti obogaćivanja uranija, iako Zapad i dalje izražava ozbiljne sumnje u te navode. Nuklearni program Irana već decenijama predstavlja jednu od glavnih tačaka spora između Teherana i Zapada.

Dok Iran insistira da je program isključivo mirnodopske prirode, SAD i Izrael optužuju Teheran da tajno radi na razvoju nuklearnog oružja. Teheran naglašava svoje suvereno pravo na obogaćivanje uranija na vlastitoj teritoriji i odbija zahtjeve da se njegove zalihe visoko obogaćenog uranija – procijenjene na oko 400 kilograma – prebace u treću zemlju.

Ipak, iranski zvaničnici signalizirali su spremnost na određene ustupke, uključujući prijedlog formiranja regionalnog konzorcija za obogaćivanje uranija, ideju koja se pojavila i tokom ranijih pregovora sa SAD-om, ali je propala nakon iznenadnog izraelskog napada prošle godine.

S druge strane, Iran kategorično odbacuje zahtjeve da ograniči svoj balistički raketni program ili prekine podršku saveznicima u regiji, takozvanoj „Osovini otpora“, koju čine Hamas u Gazi, šiitske milicije u Iraku, Hezbollah u Libanu i Huti u Jemenu. Te zahtjeve Teheran smatra neprihvatljivim kršenjem svog suvereniteta.

Za iransko rukovodstvo, ovi pregovori dolaze u trenutku duboke unutrašnje krize. Zemlju potresaju masovni protesti izazvani teškom ekonomskom situacijom, a sigurnosne snage odgovorile su brutalnom represijom. Prema podacima organizacije Human Rights Activists News Agency, potvrđeno je najmanje 6.883 smrtna slučaja, uz upozorenje da bi stvarni broj mogao biti znatno veći, dok je više od 50.000 ljudi uhapšeno.

Sankcije kao ključno pitanje pregovora

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da je dao instrukcije ministru Araghchiju da vodi „pravedne i uravnotežene pregovore“ sa SAD-om, ali samo ukoliko postoji „odgovarajuće okruženje“. Iran će gotovo sigurno zahtijevati ukidanje sankcija koje su razorile njegovu ekonomiju. Kritičari režima upozoravaju da bi svako ublažavanje sankcija predstavljalo finansijski i politički spas za vladajuću elitu.

Za Washington, uspjeh pregovora mogao bi predsjedniku Trumpu pružiti izlaz iz retorike vojne eskalacije. Ipak, zemlje regije strahuju da bi američki napad na Iran mogao dovesti do šireg sukoba ili dugotrajnog haosa.

Upitan da li bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei trebao biti zabrinut, Trump je za NBC News poručio: „Rekao bih da bi trebao biti veoma zabrinut.“

Američki državni sekretar Marco Rubio istakao je da razgovori moraju ići dalje od nuklearnog pitanja kako bi se postigao suštinski dogovor.

Zašto je lokacija razgovora promijenjena u posljednji trenutak

Pregovori su prvobitno bili planirani u Istanbulu, ali je Iran u posljednjem trenutku zatražio da se lokacija promijeni u Oman, koji je već bio domaćin sličnih razgovora prošle godine. Teheran je također insistirao da sastanak bude ograničen isključivo na američke i iranske zvaničnike, bez šireg međunarodnog prisustva.

Hoće li ovaj diplomatski pokušaj spriječiti novu eskalaciju ili samo odgoditi narednu krizu, ostaje ključno pitanje koje će u narednim sedmicama oblikovati sigurnosnu situaciju na Bliskom istoku.

federalna.ba