Plodna godina za uzgajivače kornišona, ali otežan izvoz u zemlje EU, ima li rješenja?
Iako pandemija koronavirusa još traje, za poljoprivredne proizvođače je ovo godina oporavka i vraćanja na staro. Plodovi rada, truda i odricanja se konačno vide, kažu poljoprivrednici iz mjesta Svojat kod Živinica, naselju u kojem je, za ovo doba godine, karakteristično to što se skoro ispred svake kuće nalazi zemljište na kojem se uzgajaju kornišoni. No, uprkos plodnom tlu i vrijednim rukama, problemi su prisutni.
Iako ima samo 23 godine, Ermina Selimović iz mjesta Svojat kod Živinica se pronašla u poljoprivrednoj poizvodnji. Uzgojem krastavaca kornišona se bavi već pet godina te kaže da istinski uživa u ovom poslu.
"Ja sam našla sebe ovdje. Imam sina svog i ne bi ga napustila da idem u neku stranu zemlju da radim da on ovdje odrasta bez mene, isto što i muž ne bi, i on ovdje radi na farmi, što da ne, ovdje je lijepa zarada, tri mjeseca je sezona, al' gdje ćeš ti za tri mjeseca zaradit ovakve pare?", kaže Ermina Selimović, uzgajivačica Kornišona iz Svojata kod Živinica
Ermina, ali i drugi proizvođači u njenoj okolini koje smo zatekli ne dižu glavu od posla. Za uzgoj krastavaca kornišona je potrebno vrijeme, posvećenost i preciznost, a po plodovima se da zaključiti da su na ovom mjestu svi uslovi ispunjeni.
"Ova godina je mnogo bolja, bolje rezultate postižemo, one rezultate koje smo planirali, ja mislim da ćemo ih nadmašiti", ističe predsjednik Udruženja "Kornišon" Svojat Živinice.
No, naši sagovornici se, kada je u pitanju ulaganje u ovaj posao, uglavnom oslanjaju na sopstveni rad i trud. Podsticaja ima, ali su do sada bili nedovoljni.
"Nije to da ima neko da se založi za nas. Više imaju podsticaja mljekari ili ljudi koji siju kukuruz, nego mi koji radimo krastavac", pojašnjava Selimović.
S druge strane, u Vladi Tuzlanskog kantona kažu da je iznos predviđen za podsticaj poljoprivredi ove godine povećan za oko tri miliona u odnosu na prethodnu.
"Došlo je do povećanja jedinične cijene po pojedinim proizvodnjama, prije svega za kukuruz, zatim za proizvodnju kornišona, za industrijsku preradu, za proizvodnju krompira, zatim povećani su podsticaji za otkup poljoprivrednih proizvoda za preradu na području Tuzlanskog kantona", kaže ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo TK Vahidin Smajlović.
Uprkos dobroj proizvodnji i budućim podsticajima od kantona, na probleme se nailazi prilikom izvoza i to na graničnim prijelazima sa Hrvatskom. Naime, radno vrijeme fitosanitarnih inspektora je ograničeno na radne dane od 7 do 15 sati zbog čega dolazi do kašnjenja u isporukama, ali i propadanja velikih količina kornišona.
"Krastavac koji dobijamo u četvrtak naveče, petak naveče, subotu mi taj krastavac ne možemo slat, moramo ga skladištit da stoji, a on baš nije nešto što može dugo stojati. Dolazi do propadanja, dolazi do neisporuka, dugog čekanja", dodaje direktor ZZ "Gračanka" iz Gračanice Refik Ahmuljić.
"Mi smo uputili našem ministru vanjske trgovine da nas pod hitno primi, da o ovome svemu razgovaramo i da tražimo što prije produženje ovog radnog vremena jer već počinju naši izvoznici da gube kupce", zaključuje Suad Selimović, skretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK.
Od poljoprivredne proizvodnje i izvoza u našoj zemlji živi na hiljade porodica koje čekaju da ovaj problem bude riješen. Pitanje je koliko će još čekati s obzirom na to da je ljeto vrijeme godšnjih odmora za nadležne, ali ne i za poljoprivrednike koji gomilaju gubitke i pitaju se ko će nadoknaditi izgubljeno.
federalna.ba/Azra Delmanović