Numanović: SAD i EU na različitim stranama, moguć raspad Dejtona
Umjesto bijelog dima iz PIC-a magla. Bolje privremeno Crishock nego dan duže Schmidt. Novi rok ili nova drama? Ko će i pod kojim uslovima popustiti, Amerika ili Stara dama? Gosti emisije Plenum bili su: Sead Numanović, Srećko Latal i Bodo Weber.
Numanović: BiH ulazi u fazu nepredvidive diplomatske igre
Urednik portala Politički.ba Sead Numanović uoči gostovanja u našoj emisiji prisustvovao je prijemu u Ambasadi SAD-a, gdje je atmosfera kako kaže bila usmjerena na obilježavanje 250 godina postojanja Sjedinjenih Američkih Država.
„Amerikanci su večeras slavili prvu polovinu vijeka postojanja svojih 250 godina. Sve je bilo podređeno tome. A kada je utakmica u pitanju – to su diplomate, pa su onda bili fini“, rekao je.
Govoreći o odluci da Louis J. Crishock privremeno preuzme dužnost visokog predstavnika i novom roku od 15 dana za postizanje dogovora, Numanović je izrazio sumnju da će taj rok biti ispoštovan.
„Rokovi su tu da bi se kršili. Ne očekujem da će i ovaj rok biti ispoštovan. Doduše, mi živimo u svijetu u kojem je predvidjeti nešto s potpunom preciznošću nemoguće jer se sve stalno mijenja“, kazao je.
Prema njegovim riječima, moguće su različite opcije – od toga da Crishock ostane na funkciji do daljnjeg, pa čak i do oktobarskih općih izbora, do scenarija u kojem bi PIC vrlo brzo postigao kompromis i imenovao novog visokog predstavnika.
Osvrćući se na položaj vršioca dužnosti visokog predstavnika, Numanović je podsjetio na sadržaj italijanskog non-papera koji je posljednjih sedmica bio predmet diplomatskih razgovora.
„Po tom non-paperu, Evropljani su dobili što su tražili. Po onome što se jučer desilo i što je PIC objavio u kratkoj izjavi Amerikanci su dobili što su tražili, tako da ovo izgleda u diplomatskim igricama da je i vuk sit i ovce na broju. Niti vuka, niti ovaca“, rekao je.
Istakao je da je riječ o situaciji kakva do sada nije zabilježena u procesu izbora visokog predstavnika.
„Ovo jeste potpuni presedan. Nikada do sada nismo imali ovakvu situaciju kada je u pitanju izbor visokog predstavnika. Nikada nije bio VD visokog predstavnika, pogotovo da to bude američki diplomat“, naveo je Numanović.
Dodao je da, prema tumačenjima evropskih diplomata s kojima je razgovarao, vršilac dužnosti visokog predstavnika ne raspolaže bonskim ovlastima.
„VD visokog predstavnika, prema interpretacijama Evropljana s kojima sam razgovarao, znači da taj kapacitet ne dopušta Bonske ovlasti. Bonske ovlasti ima samo visoki predstavnik u punom kapacitetu“, kazao je.
Aktuelna dešavanja povezao je i sa širim odnosima između Vašingtona i evropskih prijestonica, ocjenjujući da Bosna i Hercegovina postaje prostor na kojem se reflektuju njihova neslaganja.
„Mi smo sada bojno polje kao i Ukrajina, nesretnih, posvađanih, frustriranih zapadnih lidera“, rekao je Numanović, dodajući da odgovornost za trenutnu situaciju najvećim dijelom vidi na američkoj strani.
„Ako je iko kriv za ovu situaciju sada, to su Amerikanci. Ne možete svuda da nastupate kao kauboji, a oni nastupaju“, poručio je.
Na pitanje da li je opcija imenovanja vršioca dužnosti visokog predstavnika bila pripremana i ranije, Numanović je ocijenio da su tokom posljednja dva mjeseca razmatrani različiti scenariji, ali da aktuelni razvoj događaja ukazuje na mnogo dublji problem.
„Ovo je indikator jednog puno šireg problema. Dejtonski sporazum je napravljen u jednom kontekstu, kada su zapadne države s obje strane Atlantika bile na istoj strani.
Sada imamo situaciju da zapadne države nisu na istoj strani i da ni oni sami ne znaju na kojoj su strani“, rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, evropske države nastoje izbjeći otvoreni sukob sa Sjedinjenim Državama, dok istovremeno nisu dovoljno snažne da se nose s vlastitim izazovima i rastom ekstremne desnice.
Na kraju, Numanović je upozorio da trenutna situacija može imati posljedice po postojeći međunarodni okvir u Bosni i Hercegovini.
„Tako da imamo vrlo opasnu situaciju, faktički potencijalno raspada Dejtonskog sistema. Jer ono što je držalo Dejton više ne postoji. To je transatlantsko jedinstvo“, kazao je.
Latal: SAD su dobile kontrolu nad OHR-om, dogovor o novom visokom predstavniku možda nikada neće biti postignut
Politički analitičar Srećko Latal ocijenio je da su nakon diplomatskih nesuglasica između Sjedinjenih Američkih Država i dijela evropskih zemalja otvoreni brojni mogući scenariji kada je riječ o budućnosti OHR-a i izboru novog visokog predstavnika.
„Kao što je kolega rekao, sve opcije su otvorene i treba očekivati neočekivano. Međutim, ako uzmemo u obzir osnovni razlog zbog kojeg je uopće došlo do diplomatskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i pojedinih članica Evropske unije, jasno je da je američki cilj bio uspostaviti potpunu kontrolu nad OHR-om.“
Latal smatra da je italijanski kandidat bio prije svega izbor Washingtona.
„Bez obzira na to što je bio italijanski kandidat, od samog početka bilo je jasno da je prije svega kandidat Sjedinjenih Američkih Država. Amerikanci su, suštinski, dobili ono što su željeli – kontrolu nad OHR-om, ne posredno preko nekog drugog visokog predstavnika, nego kroz vlastitog diplomatu.“
Zbog toga nije optimističan kada je riječ o skorom imenovanju novog visokog predstavnika.
„Nisam optimista da će uskoro, a možda ni ikada, biti postignut dogovor o novom visokom predstavniku.“
Prema njegovim riječima, mnogo je važnije pitanje kakvu politiku Washington planira voditi prema Bosni i Hercegovini.
„Ono što je sada zanimljivije jeste da ćemo možda konačno vidjeti šta Amerikanci zaista planiraju s Bosnom i Hercegovinom.“
Latal ističe da već duže vrijeme postoje dvije različite političke linije unutar američke administracije kada je riječ o Balkanu.
„Već godinu dana, posebno od dolaska Donalda Trumpa na vlast, jasno se vide dvije paralelne političke linije. Jedna dolazi iz State Departmenta i fokusirana je na očuvanje postojećeg stanja uz minimalan američki angažman. Druga dolazi iz krugova bliskih Trumpu i, prema svemu sudeći, više je usmjerena na poslovne interese i projekte koji se dogovaraju bez ozbiljnih analiza, uključujući i kontakte s Miloradom Dodikom.“
Podsjetio je da su kritike takvoj politici već dolazile i od bivših američkih diplomata.
„To nije nikakva tajna. Vidjeli smo javne kritike bivšeg američkog ambasadora koji je otvoreno govorio o trenutnoj američkoj politici prema Bosni i Hercegovini i Balkanu.“
Smatra da će naredni period pokazati hoće li te dvije političke struje pronaći zajednički pravac ili će nastaviti djelovati odvojeno.
Govoreći o mogućnosti produženja trenutnog statusa vršioca dužnosti visokog predstavnika, Latal upozorava da se ulazi u potpuno neizvjestan period.
„Ulazimo u potpuno novo područje u kojem su svi scenariji mogući. Ako pratimo način na koji djeluje predsjednik Trump, nije presudno ko je objektivno pobijedio ili izgubio, nego ono što njegova administracija proglasi pobjedom.“
Komentarišući saopćenje Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), Latal je rekao da ono u velikoj mjeri odgovara sadržaju ranijeg dokumenta koji je kružio među diplomatama.
„Ključna poruka bila je da neće biti ukidanja odluka prethodnih visokih predstavnika. Upravo je to bio najveći strah dijela evropskih zvaničnika, posebno zbog mogućnosti da bi se povlačenjem pojedinih odluka otvorila pitanja državne imovine.“
Dodao je da upravo neriješeno pitanje državne imovine predstavlja jednu od najvećih prepreka novim investicijama.
„Stručnjaci već godinama upozoravaju da oko 20 milijardi eura investicija čeka rješavanje pitanja državne imovine, jer ozbiljne kompanije ne žele ulagati u projekte čiji je pravni status neizvjestan.“
Latal smatra da će osoba koja bude obavljala funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika imati značajan prostor za djelovanje.
„Ko god bude na toj poziciji, imat će mogućnost da provodi politiku koju od njega bude tražila administracija koja ga podržava. Upravo zbog toga postoji zabrinutost dijela evropskih država.“
Otkrio je i da je među evropskim diplomatama posljednjih dana vladala velika neizvjesnost.
„Prema informacijama koje imam iz diplomatskih krugova, posljednjih desetak dana među evropskim ambasadama vladao je potpuni haos. Razmatrane su različite opcije, uključujući mogućnost da Njemačka ponudi vlastitog kandidata kao kompromisno rješenje, ali su Amerikanci ostali čvrsto pri svojim stavovima.“
Na kraju je naveo da su pojedine evropske ambasade pokušavale kupiti vrijeme do isteka roka za prijavu kandidata, ali nije želio govoriti o kojim državama je riječ.
„Postojala je bojazan da bi vršilac dužnosti visokog predstavnika mogao odmah iskoristiti bonske ovlasti. O konkretnim ambasadama ne bih govorio – džentlmenski je da to ostane među nama.“
Weber: Trumpova administracija dobila je više nego što je tražila, evropska strana napravila katastrofalan autogol
Viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina Bodo Weber izjavio je da nije očekivao ishod sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), ocijenivši da je američka administracija dobila znatno više nego što je prvobitno tražila.
„Iskreno, nisam očekivao ovakav razvoj događaja. Trumpova administracija nije odstupala ni milimetar od svog stava kada je riječ o kandidatu Landiju, a na kraju je od evropske strane dobila više nego što je tražila. Umjesto posrednog visokog predstavnika bliskog Washingtonu, dobila je američkog vršioca dužnosti visokog predstavnika.“
Weber je naglasio da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika formalno ne postoji u pravnom okviru kojim je regulisan rad OHR-a.
„Bez obzira na to što je formalno riječ o vršiocu dužnosti, takva funkcija pravno uopće ne postoji u Dejtonskom sporazumu. Zbog toga mislim da je malo vjerovatno da će gospodin Krišok ostati samo dvije sedmice. Iskreno, bio bih veoma iznenađen kada bi uopće bio postignut novi transatlantski dogovor o imenovanju formalnog visokog predstavnika.“
Prema njegovim riječima, američka administracija ostvarila je cilj koji ranije nije mogla ni očekivati.
„Američki vršilac dužnosti visokog predstavnika predstavlja maksimum onoga što je Trumpova administracija mogla dobiti. Dobila je nešto o čemu vjerovatno nije ni sanjala.“
Ocijenio je da je mnogo važnije pitanje zbog čega je evropska strana pristala na takav ishod.
„Pravo pitanje nije šta su Amerikanci dobili, nego zašto je evropska strana sebi dozvolila ovakav, rekao bih, katastrofalan autogol.“
Govoreći o pravnim posljedicama imenovanja vršioca dužnosti, Weber smatra da će Krišok u praksi imati gotovo neograničena ovlaštenja.
„Ne postoji sud kojem bi se neko mogao žaliti zbog činjenice da funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika nije predviđena Dejtonskim sporazumom. Istovremeno, PIC mu je faktički predao funkciju visokog predstavnika i diskreciono pravo da koristi bonske ovlasti, posebno ako iza sebe ima podršku Sjedinjenih Američkih Država.“
Dodao je da zbog toga novi vršilac dužnosti može imati čak i širi prostor za djelovanje nego njegovi prethodnici.
„On može obavljati tu funkciju uz manje ograničenja nego bilo koji prethodni visoki predstavnik, posebno imajući u vidu agresivnu politiku Trumpove administracije prema ovom pitanju.“
Komentarišući navodne garancije da neće biti poništavanja odluka prethodnih visokih predstavnika, Weber tvrdi da takve garancije nemaju pravnu snagu.
„Mislim da je u javnosti stvorena pogrešna slika o američkom non-paperu. Taj dokument bio je pokušaj da evropske prijestonice prihvate kandidata Landija, ali u trenutku sjednice PIC-a on više uopće nije bio na stolu.“
Naglasio je da prema Dejtonskom sporazumu odluke o korištenju bonskih ovlasti donosi isključivo visoki predstavnik.
„Pravno gledano, ne postoje garancije koje bi obavezivale visokog predstavnika kako će koristiti bonske ovlasti. O tome odlučuje isključivo visoki predstavnik, bez obzira na to da li ga formalno ili neformalno nazivamo vršiocem dužnosti.“
Weber je rekao da tokom pregovora nije bilo dogovora između evropske i američke strane te da je Njemačka pokušala ponuditi kompromisnog kandidata.
„Njemačka je pokušala s trećim, kompromisnim kandidatom, ali do samog kraja nije bilo nikakvog sporazuma niti realne perspektive da će on biti postignut.“
Prema njegovim saznanjima, evropske zemlje su potom pristale na američki zahtjev da se Christian Schmidt povuče, uz očekivanje da će u roku od dvije sedmice biti pronađeno novo rješenje.
„Evropske prijestonice su pristale na zahtjev američke strane da se gospodin Schmidt povuče, uz uslov da se do 14. jula pronađe novo rješenje. Međutim, ni tada nije postojao kandidat oko kojeg bi postojao transatlantski konsenzus.“
Weber tvrdi da je konačno rješenje dogovoreno neposredno prije završetka sastanka.
„Na kraju je, prema informacijama kojima raspolažem, postignut dogovor iza zatvorenih vrata između Brisela i Washingtona da se u zaključke ubaci imenovanje gospodina Krišoka za vršioca dužnosti visokog predstavnika. Evropske prijestonice su na kraju popustile i našle se pred svršenim činom.“
Zaključio je da je konačni ishod u potpunosti odgovarao američkoj strani.
„Amerikanci nisu dobili samo ono što su tražili, nego i mnogo više od toga. Navodne garancije koje su spominjane nemaju nikakvu pravnu težinu, jer ne postoji mehanizam koji bi mogao ograničiti način na koji će visoki predstavnik koristiti bonske ovlasti nakon što preuzme funkciju.“
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.