Kazaz: EU izgubljena pred Trumpom, BiH pred velikim testom

Šta nas čeka u godini pred nama na unutrašnjem, a šta na spoljnom planu? Konstruktivan rad ili destruktivne blokade? Nove afere ili na naplatu stižu i stare? Politički dogovori ili predizborna i izborna trka? Idemo li naprijed ka Evropskoj uniji ili i dalje tražimo kompas?

Gosti emisije Plenum bili su: Enver Kazaz, Vahidin Preljević, Draško Aćimović i Adnan Ćerimagić.

Preljević: U izbornoj godini niko nije spreman na krupne kompromise

Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Vahidin Preljević skeptičan je da će u ovoj godini doći do odblokiranja rada državnih institucija, ističući da sve zavisi od političke volje koje, kako kaže, nema ni na vidiku.

Govoreći o mogućnosti da se institucije države pokrenu s mrtve tačke, Preljević naglašava da prepreka nije pravna nego politička.

„Teoretski je moguće sve, ali pitanje je to konkretno političke volje, odnosno u ovom slučaju nedostatka političke volje, da se stvari odblokiraju i da zemlja, makar u ovoj poslednjoj godini mandata ove vlade, krene naprijed. Mislim da se neće to desiti“, rekao je Preljević.

On dodaje da je skeptičan i kada je riječ o funkcionisanju vlasti na drugim nivoima.

„Skeptičan sam i po mogućem razvoju situacije na federalnom nivou. Mislim da se stranke i ostali politički faktori već se pozicioniraju za sljedeću izbornu utrku, a mi znamo da u izbornoj godini stvari idu najteže, da niko nije spreman na krupne kompromise, na velike iskorake“, istakao je.

Prema njegovim riječima, iskustvo iz ranijih godina pokazuje da ni postojeće koalicije nisu bile spremne na stvarne pomake.

„Primijetili smo i prethodnih godina da koalicija na svim nivoima vlasti nije bila spremna ili ako je bila spremna, uvijek je bio onaj drugi ili treći faktor koji je to stopirao“, kazao je Preljević.

Komentarišući percepciju da vlast na federalnom nivou funkcioniše bolje, Preljević navodi da se to može reći samo u ograničenom smislu.

„Možda u tom smislu što uspijevaju sprovesti ono što su naumili, s tim da možemo o tome rasporediti koliko je ispravno to što su naumili, o tome se vode žestoke i kontroverzne diskusije o konkretnim mjerama koje su donijeli, tiču se neradne nedjelje, tiču se povećanja minimalca“, rekao je on.

Ipak, naglašava da ključni procesi, posebno oni vezani za evropski put BiH, ne zavise od entitetskog ili federalnog nivoa.

„U tom smislu da djeluju kompaktnije, ali pogotovo oni segmenti politike koji se tiču evropskog puta zavise prije svega od državnog nivoa i tu ne vidim nikakvu perspektivu u ovoj izbornoj godini“, poručio je Preljević.

Osvrćući se na zahtjeve za izmjene Izbornog zakona koje zagovara HDZ, Preljević smatra da je riječ o političkoj taktici.

„Spomenut je već izborni zakon koji zagovara HDZ, duboko svjestan da u ovoj izbornoj godini od takvih krupnih stvari i takvih krupnih promjena nema ništa. To je čisti populizam, taj populizam dijeli i druge političke opcije, tek će se taj populizam zahuktati u ovoj godini“, rekao je.

Na kraju, Preljević ističe da ne očekuje ništa pozitivno kada je riječ o ukupnim političkim kretanjima u BiH.

„Ne želim zvučati previše pesimistično, ali ne očekujem ništa posebno pozitivno. Moguće da će kao što to često biva, nažalost u našem političkom životu, da će pritisak izvana proizvesti, možda da po neki evropski zakon tzv. bude usvojen, ali čak i na tom polju vidimo da autoritet same Evropske unije, pa i međunarodne zajednice takve sve više opada“, zaključio je Preljević.

Aćimović: Bez hitnog dijaloga i suzbijanja korupcije, BiH nema stvarni ekonomski ni politički napredak

Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata,  naglašava da Bosna i Hercegovina kontinuirano propušta prilike jer politički akteri odbijaju dijalog, iako je to jasno zatraženo od međunarodnih partnera.

„Cijeli svijet nam jasno poručuje da se stvari mijenjaju, ali naši politički akteri ne žele da razgovaraju između sebe. Bez obzira na zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i drugih partnera, vlast i opozicija iz Federacije i Republike Srpske ne sjedaju za sto kako bi se dogovorili kako da država profunkcioniše.“

On upozorava da domaći političari ne razumiju dubinu globalnih promjena i njihove posljedice po region i Bosnu i Hercegovinu.

„Ja vidim da mnogi naši politički akteri uopšte ne shvataju ozbiljnost trenutne situacije, ne razumiju šta se dešava u svijetu, šta se već prenosi na naš region i šta će se tek dešavati. Najveći problem je što ne žele da razgovaraju, a time direktno dovode Bosnu i Hercegovinu u jedan ogroman i vrlo opasan problem.“

Prema njegovim riječima, pitanje odgovornosti je sekundarno u odnosu na potrebu hitnog dogovora i funkcionalnosti države.

„Po mom mišljenju, u ovom trenutku uopšte nije presudno ko je kriv i s kim hoće ili neće da razgovara. Ono što je presudno jeste da se hitno poslušaju naši međunarodni partneri, posebno Sjedinjene Američke Države, i da se pronađu konkretni modaliteti kako da država u ovim ekstremno ozbiljnim vremenima počne normalno funkcionisati.“

Aćimović oštro kritikuje političku opsjednutost izborima dok građani žive u ekonomskoj i sigurnosnoj neizvjesnosti.

„Ako nastavimo ovako neodgovorno, a već sada vidimo da se priča o izborima koji su za devet ili deset mjeseci, to je ekstremno neozbiljno. Ljudi u Bosni i Hercegovini žive u strahu, u ekonomskoj neizvjesnosti i u sigurnosnoj nestabilnosti, a političari se bave time ko će biti kandidat, ko će biti na listama i ko će dobiti koju poziciju.“

Smatra da je jedini izlaz iz trenutne krize sveobuhvatan politički dijalog i postizanje konsenzusa.

„U ovom trenutku zaista apelujem na sve političke aktere, i vlast i opoziciju, da prestanu da se igraju sa Bosnom i Hercegovinom. Mora se sjesti i početi razgovarati svi zajedno, mora se naći konsenzus, iako će ti razgovori biti izuzetno teški i zahtjevni, jer je to jedini način da država krene naprijed i da se građani osjećaju sigurno.“

Upozorava da Bosna i Hercegovina nema nikakvu ozbiljnu pripremu za globalne sigurnosne i energetske krize.

„Mi nemamo zalihe nafte i naftnih derivata, nemamo zalihe gasa, nemamo plan u slučaju nestanka električne energije, niti strategiju za slučaj nestanka interneta. U trenutku kada se u svijetu vodi hibridni rat i kada su ovakvi scenariji realni, mi nemamo nijedan zajednički odgovor ni na jedno od ključnih pitanja.“

Ističe da je Bosna i Hercegovina već u ozbiljnom vremenskom zaostatku i da je neophodna potpuna promjena političke paradigme.

„Mi smo već u ogromnom zakašnjenju i više nema čekanja. Potrebna je potpuna promjena paradigme u politici, gdje neće biti važno ko je šta rekao, nego šta je ko uradio i kakve je efekte to proizvelo u stvarnom životu građana.“

Kritikuje politički diskurs koji se sveo na međusobna prepucavanja, dok se suštinski problemi ne rješavaju.

„Naša politika se svela na to ko je kome šta rekao i ko je kome uzvratio. Ta tračerska politika je dovela do toga da smo po kriminalu, korupciji i siromaštvu među najgorima, jer se niko ne bavi suštinskim problemima i konkretnim rješenjima.“

Govoreći o ekonomiji, Aćimović tvrdi da se statistički rast BDP-a zasniva na korupciji, a ne na stvarnom razvoju.

„Kod nas se često govori o rastu BDP-a, ali se zaboravlja da taj rast uključuje i novac koji je ukraden kroz kriminal i korupciju. Kada biste iz BDP-a izuzeli kriminal i korupciju, vidjeli biste da realnog rasta praktično nema, što jasno pokazuje koliko je sistem duboko poremećen.“

Ćerimagić: EU i SAD trenutno imaju druge prioritete, BiH nije u centru pažnje

Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu još nisu usvojeni, a Bosna i Hercegovina i dalje nema imenovanog glavnog pregovarača za EU. O odnosu Evropske unije prema BiH i aktuelnim fokusima EU i SAD-a govorio je, između ostalih, Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost.

Početak ove godine pokazuje da Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, dva ključna vanjskopolitička aktera u Bosni i Hercegovini, trenutno imaju druge prioritete te da su fokusirane i na međusobne odnose. Zbog toga ni Bosna i Hercegovina, ni zapadni Balkan nisu u središtu njihove pažnje, pojašnjava Ćerimagić, pa se i domaći prioriteti uglavnom nastavljaju iz prošle godine, zaključuje.

„Kada je u pitanju SAD, tu je očigledna Južna interkonekcija i tu će biti fokus cjelokupnog djelovanja. Što se tiče Europske unije, dva su fokusa. Rekao bih prije svega, potencijalno otvaranje pregovora u članstvu i s druge strane novi Plan rasta, odnosno Reformska agenda. I tu, bila kod nas predizborna kampanja rana ili ne, šta god se desilo u samoj Bosni i Hercegovini, te stvari imaju neki svoj život i neku svoju dinamiku“, rekao je Ćerimagić.

Navodi kako je moguće da u martu 'propustimo još jednu šansu za korak naprijed', ali kako 'u junu već možemo očekivati prve izvještaje o provedbi Reformske agende koja je usvojena i odobrena od strane Brisela i prve vijesti o tome da li ćemo dobiti novac ili ne'.

„Gledajući kako se EU ponaša u susjedstvu, ali i neke naznake kako bi se mogla ponašati u Bosni i Hercegovini, možda bi mogli očekivati u ovoj godini puno decidnije označavanje aktera koji su krivci za ili neprovođenje određenih reformi ili za nepravljenje nastavka na putu ka EU. I u tom smislu bi taj neki poticaj iz EU mogao možda dovesti do drugačije dinamike u samoj Bosni i Hercegovini, ali to sve ostaje da se vidi“, zaključio je.

Ono što je istekao kao zanimljivo jeste ponašanje na zadnjoj sjednici Vijeća ministara u decembru prošle godine, a gdje smo vidjeli, navodi analitičar, 'da EU zakoni nisu prošli, međutim, baš kao i tokom prošle godine, sve je vezano za migracije, sve vezano za granice i sve vezano za odbranu je prošlo'. S tim u vezi, pojašnjava dalje, postoje naznake prioriteta 'naših vanjskih partnera, ali i spremnost, odnosno nivo spremnosti trenutne ili vladajuće koalicije aktera u Bosni i Hercegovini da odreaguju na podržaje izvana'.

Na pitanje koliko Evropska unija može imati strpljenja prema nama, Ćerimagić je kazao kako bi EU imala strpljenja za Bosnu i Hercegovinu ukoliko bi vidjela stabilnost i dogovor unutar države. Stoga je 'apel na političare da sjednu zajedno, da razgovaraju i dođu do nekog dogovora sasvim razuman i potreban', zaključio je.

Kazaz: Dodiku su izbori pitanje života i smrti, opet će ih pokrasti

Političku godinu pred nama obilježit će pitanja blokada, izbora, ekonomskih udara i geopolitičkih potresa, smatra politički analitičar Enver Kazaz. Govoreći o mogućnostima konstruktivnog rada institucija, Kazaz ne očekuje brze pomake, naročito na državnom nivou.

„Na državnom nivou teško je očekivati da će vlast biti lako odblokirana, prije svega zbog snažnog utjecaja Milorada Dodika. Treba jasno reći da je Dodik na posljednjim prijevremenim izborima ostao u sedlu zahvaljujući činjenici da SDA nije pozvala Bošnjake da glasaju za njegovog protivkandidata, što bi bio ozbiljan politički udar“, kaže Kazaz.

Prema njegovim riječima, dosadašnje blokade nisu bile samo unutrašnje političko pitanje.

„Ta blokada je u suštini bila ispunjavanje ruskih interesa. Danas je Dodik značajno oslabio, izgubio je ideološki legitimitet u Republici Srpskoj. Bilo bi izuzetno važno da opozicija tamo dobije prostor, jer bi to otvorilo novu perspektivu i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu“, ističe Kazaz.

Govoreći o ulozi HDZ-a, Kazaz smatra da ta stranka vodi pogrešnu politiku na državnom nivou.

„HDZ igra vrlo lošu igru po interese Hrvata. Njihovi prijedlozi izbornog zakona stvaraju savez s Dodikom i prave situaciju dva prema jedan protiv Bosne i Hercegovine. Takve politike uvijek završe loše po sve građane, a posebno ugrožavaju evropski put i pristup sredstvima Evropske unije“, upozorava on.

Kazaz procjenjuje da Republiku Srpsku u narednom periodu čekaju ozbiljni ekonomski problemi.

„RS očekuju veliki finansijski udari, otvaranje novih afera i moguće međunarodne arbitraže. Ne bi me iznenadilo da Dodik, kada shvati da ide prema potpunoj provaliji, bude prisiljen na određeno popuštanje“, kaže Kazaz.

Komentarišući ponovljene izbore na određenom broju biračkih mjesta, Kazaz izražava skepsu.

„Ne treba se zavaravati – Dodiku je ovo pitanje političkog opstanka. On će ponovo pokrasti izbore. To je njemu pitanje života i smrti“, tvrdi Kazaz.

Iako se politička scena već zagrijava za izbore koji dolaze za manje od godinu dana, Kazaz upozorava na opasnost da prerana kampanja paralizira institucije.

„Predizborna trka već je počela, i to može dodatno zakočiti donošenje važnih odluka. Ipak, moram reći da se ne slažem s ocjenama da federalna vlast nije bila funkcionalna – naprotiv, ta vlada je radila ozbiljno i njeni rezultati će se vidjeti do kraja mandata“, navodi on.

Kazaz širi fokus i na globalni kontekst, koji, kako kaže, snažno utječe i na Bosnu i Hercegovinu.

„Mi danas ne svjedočimo samo multipolarnom svijetu, nego i promjeni same filozofije kapitalizma. Liberalizam je urušen, socijalna pravda nestaje, a kapitalizam se oslanja na silu, vojsku i moć“, kaže Kazaz.

Posebno kritičan je prema stanju u Evropskoj uniji.

„Evropska unija je izgubljena pred surovom politikom Donalda Trumpa. Povlačenje iz međunarodnih sporazuma, ignorisanje klimatskih promjena i povratak fosilnim gorivima dovode u pitanje opstanak planete. Ulazimo u svijet koji je duboko antihumanistički“, upozorava on.

Kazaz smatra da su globalni sukobi već pokazali novo lice međunarodnih odnosa.

„Genocid u Gazi, odnos prema Ukrajini, otvaranje kriza od Irana do Grenlanda – sve to pokazuje da se radi o svijetu bez etičkih temelja. Evropska birokratija nema viziju kako da odgovori na takvu politiku“, kaže Kazaz.

Govoreći o militarizaciji Evrope, upozorava da se kontinent gura u opasnu spiralu.

„Evropa je zarobljena u stanju paranoje i rusofobije, diže vojne budžete na pet posto BDP-a, kupuje tenkove u vremenu kada se filozofija ratovanja potpuno promijenila. Ta utrka u naoružavanju vodi ka mogućim strašnim sukobima“, smatra Kazaz.

U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina, iako mala i geopolitički marginalna, nije imuna.

„Svaki veliki tektonski poremećaj na svjetskoj sceni može proizvesti unutrašnje sukobe u BiH. Zato je 2026. godina test za sve političke partije“, naglašava Kazaz.

On insistira na jasnom imenovanju političke odgovornosti.

„Ako ne imenujete krivce, nema ni odgovornosti. Dodik je Republiku Srpsku vodio u propast. Ako imate neriješen bošnjačko-hrvatski sukob, onda su odgovorni i lideri tih politika. Umjesto nacionalizma, potrebna nam je razumna, stabilizirajuća politika“, zaključuje Kazaz.

federalna.ba