Stojanović upozorio na posljedice blokada; Lendo tvrdi: Rješenje za državnu imovinu je blizu

Od turbulentnog početka do nevidljivog kraja – šta je obilježilo mandat rukovodstva Federacije? Kome trajne Schmidtove izmjene koje omogućavaju preglasavanje donose mir, a kome nemir? Mogu li demokratska većina i etnička zastupljenost dijeliti isti svemir? Gosti emisije Plenum bili su Refik Lendo i Igor Stojanović.

Lendo: Rješenje za državnu imovinu otvorilo bi put novim investicijama

Potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i član SDA Refik Lendo govorio je o ulozi visokog predstavnika, državnoj imovini, evropskom putu Bosne i Hercegovine i radu aktuelne federalne vlasti.

Komentarišući rasprave o izboru novog visokog predstavnika, Lendo je rekao da međunarodna zajednica i dalje odlučuje o pitanjima o kojima bi, kako smatra, trebale odlučivati domaće institucije.

„Politika i EU i SAD-a je takva da i jedni i drugi hoće da imaju utjecaj na visokog predstavnika koji treba da nastavi ovdje da radi. Sve dok mi ovako loše radimo i ne mislimo dobro sebi i svojoj državi, oni će nam i dalje postavljati visokog predstavnika. Naše institucije nisu dovoljno jake i nisu se dovoljno demokratizovale da možemo preuzeti odgovornost i sami voditi računa o životu, radu, sigurnosti i ekonomiji.”

Istakao je da neusvajanje važnih zakona i zastoj u reformama direktno utječu i na evropski put Bosne i Hercegovine.

„Neusvajanjem zakona i dugotrajnim pregovorima visoki predstavnik će još dugo ostati. Nije samo to problem. Građani Bosne i Hercegovine ispaštaju, jer smo već izgubili oko 200 miliona, a nažalost izgubit ćemo dvije milijarde maraka. Znate koliko su dvije milijarde maraka za naše lokalne zajednice, za Fojnicu, Stolac, Teočak i druge.“

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Lendo je ocijenio da visoki predstavnik ne bi trebao biti samo posmatrač.

„Međunarodna zajednica mora pomoći Bosni i Hercegovini da usvoji zakone kako bi ušla u Evropsku uniju. Dok nam je visokog predstavnika, Bosni i Hercegovini je vrlo teško postati članica Evropske unije. Taj visoki predstavnik ne može biti samo posmatrač. Mora biti aktivan akter da se donesu zakoni koji sada, nažalost, ne idu.“

Osvrnuo se i na pitanje državne imovine, navodeći da su zbog postojeće zabrane zaustavljeni brojni razvojni projekti.

„Kako je visoki predstavnik donio zakon o zabrani korištenja državne imovine, najgore su prošle naše lokalne zajednice i država Bosna i Hercegovina. Nema novih investicija, nema projekata. Ako treba da se radi put, pruga ili neki drugi objekt, sve zalazi u državnu imovinu i danas je to blokirano.“

Dodao je da očekuje da će pitanje državne imovine uskoro biti riješeno.

„Imam informaciju da je taj zakon već u nekoj fazi dorade i završetka i da će se iznaći rješenje kojim će svi biti zadovoljni kada je u pitanju državna imovina. Očekuje se da visoki predstavnik to ponudi Vijeću ministara kako bi se otkočila blokada razvoja države, entiteta, kantona i lokalnih zajednica. Mi to sami ne možemo riješiti.“

Komentarišući rad aktuelne većine u Federaciji BiH, Lendo je uporedio njen mandat s mandatom prethodne Vlade FBiH.

„Ne može se desiti da za tri i po ili četiri godine ove vlade, koju ne čini samo Trojka nego još pet, šest ili sedam političkih partija, nemamo rezultate kakve smo očekivali. U vrijeme premijera Fadila Novalića Vlada Federacije godišnje je zapošljavala po sedam ili osam hiljada ljudi. Toliko su oni zaposlili za tri i po godine mandata.“

Posebno je kritikovao način zaduživanja Federacije i odnos prema sredstvima Evropske unije.

„Evropska unija nudi dvije milijarde maraka. Jedan dio su grant sredstva, a drugi dio povoljni krediti za infrastrukturu, puteve i željeznice. Ova vlast to ne želi uzeti, a s druge strane donosi zakone kojima povećava unutrašnje zaduženje. To je zabrinjavajuće.“

Na kraju je ocijenio da način rada Vlade Federacije nije dovoljno transparentan.

„Ova vlada je za sve vrijeme imala oko 70 redovnih sjednica, a više od 300 telefonskih sjednica. Ozbiljni zakoni ne mogu se donositi po hitnom postupku. Tu treba transparentnost, analiza i poređenje, a ne da se desetine zakona završavaju telefonskim sjednicama.“

Stojanović: Izjednačavanje zastave Armije RBiH s ustaškim simbolima predstavlja prekrajanje historije

Potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović ocijenio je da odluka Vlade Republike Srpske o kriminalizaciji isticanja zastave i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine predstavlja pokušaj revizije historije i dodatnog podizanja političkih tenzija uoči izbora.

„Najveći je apsurd staviti zastavu pod kojom je Bosna i Hercegovina ušla u Ujedinjene nacije i zastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine, koja je bila jedina legalna vojna formacija u tom trenutku, u isti kontekst sa ustaškim simbolima. To je prekrajanje historije koje vrlo često dolazi iz Srbije, ali i iz Republike Srpske“, rekao je Stojanović.

Ocijenio je da se radi o pokušaju revitalizacije politika koje već tri decenije opterećuju Bosnu i Hercegovinu.

„Ovo je u kontekstu predstojećih izbora dodatno zaoštravanje političke scene i pokušaj vraćanja politika koje su nas dovele do toga da sve manje razgovaramo o stvarnim problemima građana.“

Istakao je da očekuje reakciju institucija Bosne i Hercegovine.

„Mislim da će Ustavni sud reagovati na ove odluke, kao što je reagovao i na ranije pokušaje donošenja neustavnih zakona u Republici Srpskoj.“

Govoreći o kontinuiranom podizanju političkih tenzija, Stojanović je rekao da građani Bosne i Hercegovine od toga nemaju nikakvu korist.

„Građanima je više preko glave stalnog podizanja tenzija. Protiv takvih politika treba se boriti insistiranjem na zrelosti i odgovornosti, jer upravo one stvaraju atmosferu koja nikome ne odgovara.“

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina zbog dugogodišnjih političkih sukoba izgubila veliki broj stanovnika.

„Bosna i Hercegovina je od zemlje sa četiri miliona stanovnika došla do toga da danas u njoj živi tek nešto više od dva miliona ljudi. To je posljedica politika koje konstantno proizvode podjele umjesto rješenja.“

Naglasio je da se društvo mora okrenuti budućnosti, ali bez zaboravljanja prošlosti.

„Ne smijemo ostati živjeti u prošlosti. Historiju ne treba zaboraviti, ali moramo graditi društvo u kojem se tragedije neće ponoviti našoj djeci. Takve ljude treba tražiti, isticati i podržavati.“

Komentarišući pitanje budućnosti OHR-a, Stojanović smatra da će Bosni i Hercegovini visoki predstavnik biti potreban sve dok domaće institucije ne budu dovoljno snažne.

„Visoki predstavnik će biti potreban sve dok svi politički akteri ne budu poštovali zakone Bosne i Hercegovine i dok institucije ne budu sposobne same zaštititi ustavni poredak.“

Istakao je da je apsurdno što se međunarodne sile i dalje nadmeću oko utjecaja u Bosni i Hercegovini.

„Apsurd je da se svjetske sile preko naših leđa prepucavaju oko odnosa i utjecaja, a to se direktno odražava i na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini.“

Kao primjer naveo je pitanje Južne interkonekcije i državne imovine.

„Postoje informacije da više od deset milijardi investicija trenutno čeka zbog neriješenog pitanja državne imovine. Potrebno je pronaći model koji će omogućiti lokalnim zajednicama da koriste imovinu, ali titular mora ostati Bosna i Hercegovina.“

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, Stojanović je upozorio da političke blokade i dalje usporavaju reformske procese.

„Nismo uspjeli usvojiti ni ključne evropske zakone potrebne za otvaranje pregovora. Nepovjerenje među političkim akterima i dalje predstavlja najveću prepreku napretku države.“

Naglasio je da ne može biti kompromisa kada je riječ o zaštiti državnih institucija.

„Kada neko krene rušiti institucije Bosne i Hercegovine ili zabranjivati njihov rad na dijelu teritorije države, tada više nema prostora za političke pregovore. O funkcionisanju institucija može se razgovarati, ali ne i o njihovom postojanju.“

Osvrnuo se i na djelovanje međunarodne zajednice, ocijenivši da je često bila nedovoljno odlučna.

„Međunarodna zajednica je propustila brojne prilike da zaštiti institucije Bosne i Hercegovine. Kada neko napadne ustavni poredak ili državne institucije, takvo ponašanje mora imati jasne posljedice.“

Stojanović smatra da Bosna i Hercegovina mora razlikovati političke aktere koji rade na jačanju države od onih koji blokiraju njen razvoj.

„Nisu svi isti. Potrebno je jasno razlikovati one koji insistiraju na jačanju države i institucija od onih koji blokiraju evropski put Bosne i Hercegovine i urušavaju njene institucije.“

Govoreći o odnosima među političkim strankama, rekao je da postoje ideološke razlike, ali da zaštita države mora biti zajednički cilj.

„Možemo imati različite političke stavove, ali kada je riječ o zaštiti države i njenih institucija, tu moraju postojati jasne crvene linije.“

Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina neće moći napredovati bez snažnih institucija i odgovorne politike.

„Potreban nam je politički dogovor koji će jačati institucije Bosne i Hercegovine, a ne proizvoditi nove blokade. Samo tako možemo govoriti o stabilnoj i evropskoj Bosni i Hercegovini.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.