Planina otpada u Indoneziji gori već osam dana: Stanovnici evakuirani zbog otrovnog dima

Na ogromnoj deponiji otpada u Indoneziji već osam dana bukti požar koji je prekrio okolno područje gustim, otrovnim dimom i prisilio stotine stanovnika na napuštanje domova, prenosi BBC.

Požar na deponiji Jatiwaringin, na periferiji glavnog grada Jakarte, zahvatio je više od 15 hektara površine. Vatrogasne ekipe koriste helikoptere, cisterne s vodom, buldožere i dronove kako bi pokušale ugasiti vatru.

Vlasti se nadaju da će požar biti stavljen pod kontrolu do kraja sedmice, ali ekološki aktivisti upozoravaju da je ovaj slučaj samo jedan od simptoma sve veće krize upravljanja otpadom u Indoneziji.

Organizacije za zaštitu okoliša požar na deponiji opisuju kao „ekološku katastrofu izazvanu sistemskim nemarom“.

Otrovni dim ugrozio zdravlje stanovnika

Požar je izbio 30. juna, nakon što se mala iskra, potpomognuta snažnim udarima vjetra, proširila na više lokacija, uključujući dijelove deponije gdje su ogromne količine otpada nagomilane i teško dostupne vatrogascima.

Tokom narednih dana gusti crni dim prekrio je okolna naselja. Mjerenja Ministarstva okoliša pokazala su da je kvalitet zraka oko deponije dosegao opasne nivoe, iako se stanje posljednjih dana djelimično poboljšalo.

Lokalna stanovnica Sarmanah, stara 45 godina, rekla je da je otrovni dim ispunio njen dom, zbog čega je morala pobjeći zajedno sa djetetom.

„Dim je bio toliko gust da niste mogli vidjeti nikoga. Peče za nos, tjera vas na kašalj i izaziva curenje nosa, a teško je disati. Bili smo prisiljeni napustiti kuću jer više nismo mogli izdržati“, kazala je.

Stotine drugih stanovnika također su napustile svoje domove i utočište pronašle u skloništu koje je organizirala lokalna vlast.

Više od 230 osoba zatražilo medicinsku pomoć

Lokalne zdravstvene službe do sada su pregledale najmanje 234 stanovnika koji su imali zdravstvene probleme povezane s požarom.

Kod 72 osobe utvrđene su akutne respiratorne infekcije.

U međuvremenu, dim i žarišta požara i dalje se pojavljuju u nekoliko dijelova deponije, posebno na njenoj zapadnoj i južnoj strani.

Djohan Darmawan iz Nacionalne agencije za upravljanje katastrofama (BNPB) rekao je da gašenje požara zahtijeva poseban pristup jer se vatra ne širi samo površinom, već tinja duboko unutar nagomilanog otpada.

Iako vlasti još nisu potvrdile uzrok požara, indonezijska nevladina organizacija Forum za okoliš (Walhi) navodi da je moguće da je do požara došlo zbog nakupljanja metana nastalog razgradnjom organskog otpada.

Aktivisti upozoravaju na dugogodišnji problem

Prema riječima aktivista Walhija, požar je posljedica nekontroliranog odlaganja otpada koje je postalo raširena praksa u Indoneziji.

„Ovo je tempirana bomba nagomilanih problema u upravljanju otpadom koji se godinama zanemaruju bez osnovnih poboljšanja“, rekao je Wahyu Eka Styawan iz Walhija.

On je naveo da količina otpada koju proizvodi regija Tangerang daleko premašuje kapacitete deponije Jatiwaringin.

„Deponija može primiti do 2.700 tona otpada dnevno, ali to pokriva samo 59 posto otpada iz regije Tangerang. Gdje završava ostatak?“, upitao je Styawan.

Odgovor, prema njegovim riječima, leži u brojnim ilegalnim odlagalištima širom Tangeranga, uključujući područja u blizini same deponije, gdje su nastale velike gomile smeća udaljene svega nekoliko stotina metara od kuća.

Metan i klimatske promjene povećavaju rizik od novih požara

Stanovnici koji žive u blizini deponije Jatiwaringin kažu da su se i prije požara suočavali s neugodnim mirisima, mušicama i strahom od klizišta.

Aktivisti upozoravaju da nakupljanje metana, dodatno pogoršano toplotnim valovima i klimatskim promjenama, može pretvoriti ovakva odlagališta u potencijalna mjesta katastrofe.

„Čim se pojavi mala iskra ili visoka temperatura, metan ispod planine smeća odmah se zapali“, objasnio je Styawan.

Veliki požari na deponijama zabilježeni su širom Indonezije i ranije. Među njima je bio i požar na deponiji Sarimukti u regiji Bandung 2023. godine, koji je uništio desetine hektara zemljišta.

Vlasti najavljuju kontrolu stotina deponija

Zamjenik ministra za provođenje zakona u oblasti okoliša Rizal Irawan rekao je da će istraga uzroka požara na deponiji Jatiwaringin biti provedena nakon što proces gašenja bude završen.

Ministarstvo okoliša i šumarstva planira početkom augusta 2026. godine provesti procjenu 390 deponija širom Indonezije.

Irawan je kazao da je deponija Jatiwaringin već dobila administrativne sankcije zbog lošeg upravljanja 2025. godine.

Ministarstvo je lokalnim vlastima naložilo prelazak na kontrolirani sistem odlaganja otpada, u kojem se smeće ravna i sabija pomoću teške mehanizacije, a zatim prekriva slojem zemlje.

Takav način rada može smanjiti rizik od požara izazvanih nakupljanjem metana, širenja bolesti i zagađenja okoliša.

Bez promjene sistema požari će se ponavljati

Ekološki aktivisti upozoravaju da će problem ostati prisutan sve dok centralne i lokalne vlasti ne pokažu stvarnu posvećenost reformi sistema upravljanja otpadom.

„Propisi se ne provode jer nema odlučnosti ni sankcija, budžeti za upravljanje otpadom u regijama su minimalni, a nedostaje edukacija stanovništva o odvajanju organskog otpada“, rekao je Styawan.

Prema njegovim riječima, požar na deponiji Jatiwaringin treba biti ozbiljno upozorenje vlastima da se kriza ne može riješiti samo hitnim intervencijama.

Bez smanjenja količine otpada na izvoru, kontinuiranog razvrstavanja i obrade organskog otpada, postoji stalna opasnost od novih ekoloških katastrofa.

„Ponovo bi se mogao zapaliti ako se način rada ne promijeni. Dok god organski otpad ostaje nagomilan i pomiješan, metan će se nastaviti stvarati ispod površine“, upozorio je Styawan.

„Kada vrijeme ponovo postane veoma toplo, treba biti spreman na nove požare.“

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.