Plan deportacija EU-a prijeti represijom sličnom ICE-u, upozoravaju organizacije za ljudska prava

Više od 70 organizacija za ljudska prava pozvalo je EU da odbaci prijedlog čiji je cilj povećati deportacije osoba bez dokumenata, upozoravajući da bi to moglo pretvoriti svakodnevne prostore, javne usluge i zajedničke interakcije u instrumente represije slične američkoj ICE praksi, prenosi The Guardian.

U martu prošle godine, Europska komisija predstavila je prijedlog za povećanje deportacija osoba koje nemaju zakonsko pravo boravka u EU, uključujući i mogućnost slanja u centre u zemljama koje nisu članice EU-a.

Potencijalne posljedice

Nacrt uredbe o provođenju, koji još mora biti usvojen od strane poslanika Evropskog parlamenta, dolazi nakon jačanja uticaja krajnje desnice na izborima za EP 2024. godine.

U zajedničkoj izjavi objavljenoj u ponedjeljak, 75 organizacija iz cijele Evrope upozorilo je da bi, ako se plan odobri, mjere mogle proširiti i normalizovati racije i nadzor migranata, uz intenziviranje rasnog profilisanja.

„Ovaj plan bi učvrstio kazneni sistem, podstaknut retorikom krajnje desnice i baziran na rasnoj sumnji, prijavljivanju, pritvoru i deportaciji“, navodi se u izjavi. „Evropa zna iz svoje historije gdje sistemi nadzora, pronalaženja krivaca i kontrole mogu dovesti.“

Javni prostori i usluge u opasnosti

Prijedlog bi mogao zahtijevati od policije da pretražuje privatne kuće bez sudskog naloga, kao i druge relevantne prostore. Michele LeVoy iz Platforme za međunarodnu saradnju s nelegalnim migrantima upozorava: „Rezultat bi mogli biti 'ICE-style' napadi u privatnim kućama, javnim prostorima i radnim mjestima. Ne možemo biti zgroženi nad ICE-om u SAD-u, a podržavati iste prakse u Evropi.“

Prijedlog bi također mogao obavezati javne službe da prijavljuju osobe bez dokumenata, što bi vjerojatno odvratilo ljude od korištenja osnovnog zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sistema. Andrea Soler Eslava iz Médecins du Monde upozorava da bi to moglo uzrokovati ozbiljne javnozdravstvene probleme, posebno kod trudnica, djece i hroničnih bolesnika.

Reakcija UN-a i organizacija za ljudska prava

Krajem januara, 16 stručnjaka UN-a pisalo je EU-u o predloženoj uredbi, navodeći više od deset zabrinutosti oko kršenja međunarodnih ljudskih prava. Pitanja uključuju i motivaciju EU-a, koja bi, prema UN-u, mogla biti dijelom zasnovana na stigmatizaciji migranata za domaće probleme, poput stambene krize.

Organizacije također kritikuju planove za masovno prikupljanje ličnih podataka i njihovu razmjenu među policijskim snagama EU-a. Alamara Khwaja Bettum iz Statewatcha upozorava da bi povećani nadzor i rasno profilisanje samo podstakli rasizam i agenda krajnje desnice, dok ne bi smanjili migraciju.

Sljedeći koraci i implikacije

Nacrt uredbe o deportacijama trebao bi biti razmatran od strane Odbora za građanske slobode Evropskog parlamenta početkom marta. EU je prošle sedmice napravila korak bliže stvaranju offshore centara za migrante, nakon što su poslanici centra i krajnje desnice podržali promjene koje vlastima daju više opcija za deportaciju, uključujući slanje ljudi u zemlje koje nikada nisu posjetili.

Emmanuel Achiri iz Evropske mreže protiv rasizma ističe da bi najviše pogođene bile rasno marginalizovane zajednice, dodatno povećavajući već postojeću diskriminaciju. „Ovaj prijedlog nije neutralna mjera migracije, već direktan i nesrazmjeran napad na zajednice koje su već marginalizovane i često napuštene od strane kreatora politika“, kaže Achiri.

federalna.ba