Petri: Rat u Afganistanu važna je tema o kojoj treba govoriti i kroz film
U okviru Takmičarskog programa - dokumentarni film 27. Sarajevo Film Festivala večeras je prikazan film "Isti san" rumunskog autora Vlada Petrija koji donosi drugu stranu učešća te zemlje u ratu u Afganistanu u okviru NATO trupa.
Reditelj je u 29 minuta filma koristio crno-bijelu tehniku pokušavajući i na taj način dočarati surovost kroz koju prolaze vojnici koji ne mogu da spase civile.
Film donosi priču o jednom vojniku koji je želio ostati anoniman te ga kroz film uopće ne vidimo niti čujemo njegov glas, a ispričao je priču o djevojčici kojoj je trebala pomoć, no on joj zbog vojnih naredbi nije mogao pomoći. Vojnik nakon toga neprestano sanja njene, kako kaže, maslinaste oči koje očajnički traže pomoć.
Film je zasnovan na istinitom događaju i na granici je dokumentarnog i igranog žanra, a donosi najiskreniju ljudsku emociju o vojniku pogođenom brutalnošću rata i djevojčici koja se zatekla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.
Reditelj u filmu kombinira arhivske snimke oružanog sukoba u Afganistanu s video zapisima iz ličnog arhiva kako bi ispričao priču o okrutnosti rata iz perspektive osvajača i civila zarobljenih u ratnim uvjetima.
Večerašnje prikazivanje bila je svjetska premijera filma, a autor podsjeća da je ovo pravi trenutak za prikazivanje filma u trenutku kada se obilježava 20. godišnjica od početka rata koji je odnio 157.000 života i kada se američke trupe povlače iz tog područja.
- U Afganistanu sam boravio 2009. godine. Govoriti o ratu u Afganistanu od izuzetnog je značaja. Mi smo jedina zemlja na svijetu koja je imala paradu u čast "završetka" tog rata za kojeg je naš predsjednik rekao da će ovaj rat ući u historiju kao pobjednički rat - istakao je Petri u obraćanju publici.
U razgovoru za Fenu Petri je kazao da je važno govoriti o ovom pitanju jer u rumunskim medijima crta se portret velikog rata i govori se samo o tome koliko je važno da je Rumunija učestvovala u afganistanskom ratu, ali ne i o drugoj strani medalje.
- Kada pogledate da ljudi na vlasti kažu da je čast biti dio te elitne vojske i odabranog kluba to je veoma čudno jer oni ostaju u svojim kancelarijama i daju naredbe, a u isto vrijeme drugi ljudi idu tamo i ginu, ali i ubijaju druge ljude, većinom nevine - dodao je.
Kaže da je za Rumuniju ovo prvi rat nakon Drugog svjetskog rata gdje se vojnici bore u inostranstvu u okviru Alijanse te Petri smatra da je to pitanje o kojem se treba razgovarati, a posebno sada 20 godina od kako je rat počeo i kada je jasno da je taj rat bio promašaj.
- Sada je Afganistan ponovo u rukama talibana kao što je bilo i prije 20 godina. Moramo se zapitati zbog čega se vodio rat i da li je sve to bilo vrijedno ako su se stvari vratile na poziciju kakva je bila prije invazije. Zaista, moramo postavljati pitanja o tome - kazao je autor.
Napominje da je na filmu počeo raditi prije odluke o povlačenju trupa iz Afganistana, ali sada kada vidi novonastalu situaciju kaže da se postavljaju nova pitanja.
Na filmu je počeo raditi ranije jer je putovao u Afganistan prije 11 godina i bio je impresioniran i šokiran kako sve to izgleda. Nazvao je situaciju tamo paklom na Zemlji.
- Vidite ljude koji se bore svaki dan i kad pomislite da ljudi iz Rumunije i drugih zemalja idu u taj rat, to vas zaista pogodi i upravo zbog toga sam počeo raditi na ovom filmu - pojasnio je Petri.
Najavio je da će u budućnosti vjerovatno raditi još jedan film, uraditi još intervjua s vojnicima ili otići u Afganistan iako je situacija tamo sada veoma loša, ali još nema jasan plan.
Sada radi na dokumentarcu koji povezuje Rumuniju s Bliskim Istokom, tačnije Iranom. To je priča o ženama studentkinjama koje su slale pisma jedna drugoj i tako možemo vidjeti paralelnu historiju Rumunije i Irana.
- Veoma sam sretan što je moj film prikazan u Sarajevu na ovakvom festivalu, gdje je mnogo ljudi pokazalo interes da pogleda nove dokumentarce i postavlja pitanja. Ovdje je publika sjajna i ovo je divan grad - zaključio je u razgovoru za Fenu Vlad Petri reditelj filma "Isti san".
federalna.ba/Fena