Perkić: Film 'Svjetla Sarajeva' snimljen je dušom i srcem

Na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu među takmičarskim dokumentarnim filmovima trenutno po prodatim ulaznicama vlada veliko interesovanje publike za film "Svjetla Sarajeva" koji će svjetsku premijeru imati 15. augusta u kinu Cineplexx Sarajevo.

Za samo desetak dana 20.000 pregleda imao je trailer filma, koji govori o bendu "Zabranjeno pušenje" i značaju koji dvorana Skenderija ima za sarajevsku kulturnu scenu.

U intervjuu za Fenu režiser filma Srđan Perkić otkriva da će 16. augusta u 22.45 uslijediti dodatna specijalna projekcija filma između Zemaljskog i Historijskog muzeja u Ljetnom kinu Novo Sarajevo gdje će "Zabranjeno pušenje" napraviti ekskluzivni "unplugged“ koncert pod nazivom "Dok gore Svjetla Sarajeva" sa pet-šest pjesama posvećenih sarajevskim kvartovima odnosno gradu Sarajevu.

Pola vijeka historije Skenderije u filmu je ispričano iz ugla lidera grupe "Zabranjeno pušenje" Seje Sexona, koji potpisuje scenario za film.

- Ostao sam fasciniram scenarijem i on je nesvakidašnji. Sexon je ispričao intimnu iskrenu priču, koja kreće od djetinjstva, puna mladalačkih snova pa i neuspjeha, a takvu priču nikada nije izjavljivao u brojnim svojim intervjuima. Sjećam se da je moj tim ljudi, mlada ekipa filma, dok je čitala scenario smijala se, ali im je isto i potekla poneka suza jer je riječ o veoma emotivnim trenucima – rekao je Perkić.

Ideja za film dolazi kada menadžment prvi put spominje proslavu 50 godina Skenderije.

- To mi je veoma dobro zvučalo pogotovo kada se izgovori pola vijeka budući da Skenderija, koja je kako mi volimo reci naš hram muzike i sporta, a utoliko ima jednu divnu istoriju. Pogotovo želio sam da taj istorijski period ispriča Sejo kroz narativ iz svoje perspektive. Ta poveznica 1969. - 2019. godina koja je bila prva inspiracija za film – kazao je Perkić.

Sa druge strane bilo mu je interesantno prikazati u filmu ono što fanovi obično ne mogu da vide, od backstage-a, priprema za koncerte do najintimnijih trenutaka članova benda, ali bez klasičnog intervjua. Raditi film sa klišeiziranim intervjuom nije ga uopšte zanimalo.

Publika će ući u "Svjetla grada" i vidjeti da je čitav tim iz duše radio film pri čemu je finansijski segment gotovo potpuno izostao.

- Mi smo se "bacili" u taj film srcem i dušom bez kompletno završenog financijskog projekta. Ja sam kompromitirao u početku neki familijarni budžet i tako smo krenuli. Uopšte nismo čekali da se sklopi neki producentski mozaik. U to uletiš hrabro, jer u drugom slučaju vjerovatno ga ne bi ni realizovali. Onda su blagovremeno došli koproducenti Al Jazzera i BH Telecom, i prepoznali različitost filma – navodi Perkić.

Ponosan je na čitavu ekipu filma koju čine dvije mlade dame kojima je ovo prvi film producentica Amra Hadžihafizbegović – Deović, izvršna producentica Sabrina Beširević. Tu su i konsultanti Muris Beglerović, Dario Vitez, Tesa Sučić, montažer Tomislav Josipović, dizajner zvuka Toni Lović te narator trailer filma Haris Burina koji je fantastično odradio svoj posao.

- Ekipu biraš ne samo zbog profesionalnosti, biraš ljude koji ti se dopadaju, koji su moralno čisti a imaju izvanrednu energiju. Oni su činili upravo tu dobru energiju, a meni je uvijek bila ideja da to bude neka mlada sarajevska raja, tako da im film bude ostavljen u amanet. Veseli me njihova ogromna radost odnosno da smo u oficijelnom takmičarskom programu izabrani između osam svjetskih premijera dokumentarnog filma na 28. Sarajevo Film Festivalu gdje je konkurencija veoma jaka – naglasio je Perkić.

Nije mu bilo teško režirati film jer je imao sreću da radi sa navedenim timom i članovima benda "Zabranjeno pušenje" u "divnoj atmosferi". Sa mladim timom, jasnom vizijom i veoma jednostavnim ljudima koji su danas u "Zabranjenom pušenju" radio je, kaže, bez ikakvih problema.

- Zato bi mladoj sarajevskoj raji poručio "baci se u nešto što osjećaš, voliš i što te čini sretnim i u što vjeruješ". Ovo je jedan mali apel, ne čekajte da vam se kompletno završi taj produkcijski mozaik, jer je Sarajevo puno mladih i kreativnih ljudi. Radite autentične priče bez kopiranja onoga sto ste vidjeli na zapadu – poručuje Perkić.

Također, film donosi priču o gradu Sarajevu čija je sudbina da se u njemu rađaju i događaju čuda.

- U nekom ambijentalnom smislu ta zimska hladna noć bila je motiv kada smo htjeli predstaviti Svjetla Sarajeva koji je i naziv filma. Taj naziv je u principu metaforičnog karaktera ona je sintagma za sve suvremenike, muzičare koji su stasali u Skenderiji, sportiste i na kraju krajeva sve jednostavne i dobre ljude ovoga grada. U ambijentalnom smislu za Svjetla Sarajeva je izabrana hladna i zimska sarajevska noć, ponekad maglovita, a ponekad kristalno transparentna. Stoga motivi sa sarajevskih ulica nisu uobičajene turističke vedute prirode, nego autentični zapisi noćnog života jednoga grada. Upravo ta hladna zimska noć ponekad sa stidnim i prigušenim svjetlima, a nekada sa dominantnim bila je naša inspiracija u vizuelnom smislu. Dala nam je tu finu kreativnu inspiraciju za opisati jedinstvena i životopisna sarajevska naselja, mahale te svakodnevnicu življenja običnih ljudi. Upravo ti obični ljudi i njihove životne priče bili su inspiracija nama, ali i bendu koji ih je pretvorio u vanvremenske pjesme - istakao je u intervjuu za Fenu Perkić.

federalna.ba/Fena