Peking odbacio prijetnje Washingtona zbog trgovine s Iranom: „Poduzet ćemo sve potrebne mjere za zaštitu interesa"

Kina je osudila prijetnju Sjedinjenih Američkih Država sankcijama zbog trgovine s Iranom, ocijenivši da bi takve mjere bile nezakonite, te upozorila da će poduzeti „sve potrebne mjere“ kako bi zaštitila svoje nacionalne interese.

Očekivalo se da će Peking odbaciti prijetnju SAD-a sekundarnim sankcijama protiv zemalja ili subjekata koji nastave trgovati s Teheranom. Kina kupuje procijenjenih 80 posto iranskog izvoza nafte i ranije je odbijala američke pokušaje da ograniči priliv prihoda iranskom režimu.

Peking upozorava Washington

Kinesko protivljenje otvara pitanje koliko je daleko administracija Donalda Trumpa spremna ići u sukobu s Kinom i njenim finansijskim sistemom u nastojanju da izolira Iran.

Prilikom objave prijetnje sankcijama u ponedjeljak, američki ministar finansija Scott Bessent najavio je prvi paket sankcija protiv 60 pojedinaca, subjekata i plovila zbog navodne umiješanosti u trgovinu s Iranom.

Međutim, na spisku nije bilo kineskih finansijskih institucija, uprkos njihovoj ulozi u finansiranju iranske trgovine naftom. To izostavljanje odražava oprez SAD-a.

Na pitanje zašto administracija Donalda Trumpa nije odmah uvela sankcije i zašto nije navela potencijalne mete, Bessent je odgovorio: „Zašto bih želio uništiti globalni finansijski sistem?“

Finansijski i trgovinski stručnjaci kažu da je administracija svjesna rizika kineske odmazde uoči planiranog samita Donalda Trumpa i Xi Jinpinga narednog mjeseca.

Kina bi mogla uzvratiti putem finansijskih tržišta ili ograničavanjem izvoza ključnih minerala.

Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian rekao je novinarima u utorak: „Saradnja između Kine i Irana uvijek se odvijala u okviru međunarodnog prava i u nju se ne bi trebalo miješati niti je ometati.“

„Kina je već mnogo puta jasno saopćila da se čvrsto protivi nezakonitim jednostranim sankcijama. Kina će poduzeti sve potrebne mjere kako bi odlučno zaštitila svoja prava i interese.“

Iran najavljuje odgovor

Iran je ekonomski teško pogođen ratom i pratećom američkom blokadom, ali je, uprkos Bessentovim prijetnjama potpunom izolacijom, zadržao prkosan stav.

Ministar ekonomije Ali Madanizadeh rekao je na državnoj televiziji: „Naša odbrana više nije toliko defanzivna; neprijatelji trebaju očekivati napad.“

Naftni tanker navodno je u utorak pogođen neidentificiranim projektilom na ulazu u Hormuški moreuz. Samo dva komercijalna plovila navodno su u ponedjeljak uspješno prošla kroz taj uski plovni put.

SAD pojačava ekonomski pritisak

Najava onoga što je Bessent nazvao „Operacijom Ekonomski izopćenik“ sugerira da su izgledi za rješenje sukoba s Iranom i dalje veoma udaljeni.

Također ukazuje na pomjeranje fokusa prema ekonomskim mjerama i udaljavanje od vojne sile nakon šestomjesečnog rata koji nije doveo do očekivane kapitulacije Irana.

Gotovo zatvaranje Hormuškog moreuza i posljedice po cijene nafte i globalnu ekonomiju predstavljaju politički rizik za Trumpa uoči kongresnih izbora u novembru.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth insistirao je da daljnja vojna akcija nije isključena.

„Nipošto ne isključujemo mogućnost upotrebe kinetičkih udara bilo gdje u Hormuškom moreuzu ili oko Irana“, rekao je Hegseth novinarima u ponedjeljak.

Bessent najavio „ekonomski napad“

Bessent je kampanju sankcija nazvao dosad neviđenom i uporedio je s iskrcavanjem savezničkih snaga u Normandiji na Dan D, prekretnicom u Drugom svjetskom ratu.

„Danas, u tom istom duhu, pokrećemo ekonomski napad na iranske finansijske veze širom svijeta“, rekao je.

„Naš cilj je presjeći svaki ekonomski kanal koji održava ovaj tiranski režim sve dok Teheran ne ostane sam.“

Kazao je da su SAD identificirale one koji nastavljaju poslovati s Iranom te da će svakom prekršiocu biti ostavljen rok da prekine veze s Teheranom ili će se suočiti s američkim sankcijama. Dodao je da će rokovi zavisiti od pojedinačnih okolnosti.

„Svaki subjekt koji omogućava pranje novca u korist Irana bit će izbačen iz sistema američkog dolara“, rekao je Bessent.

„Sat je upravo počeo otkucavati.“

Bessent je kazao da Trump „telefonom razgovara sa svjetskim liderima i upućuje im konkretne zahtjeve da prekinu odnose s režimom“, ali nije precizirao hoće li američki predsjednik razgovarati sa svojim kineskim kolegom.

Kina i Iran pod sve većim pritiskom

Sina Toossi, viši nerezidentni saradnik Centra za međunarodnu politiku, rekao je da Washington, nakon gotovo šest mjeseci bez vojne ili diplomatske pobjede, pokušava intenziviranjem ekonomskog pritiska postići ono što vojna sila do sada nije uspjela.

Međutim, prema njegovim riječima, Teheran na taj pristup odgovara vlastitim pristupom „nulte sume“.

Uoči očekivanih američkih mjera, Ujedinjeni Arapski Emirati, bliski saveznik SAD-a i Izraela, objavili su da obustavljaju trgovinske odnose s Iranom.

Turska, još jedan važan trgovinski partner Irana, koja je bila kritična prema kampanji protiv Islamske Republike predvođenoj SAD-om, još nije odgovorila na američku prijetnju sankcijama.

Andrew Miller, viši saradnik Centra za američki napredak, rekao je da najava novih ekonomskih sankcija Iranu i zemljama koje trguju s njim pokazuje ono što je, kako je kazao, svima jasno: ovaj rat nije približio Sjedinjene Američke Države eliminaciji iranskog nuklearnog programa niti slabljenju iranskog režima.

„Međutim, iako sankcije mogu biti učinkovite, vrlo je malo vjerovatno da će dovesti do brzog rješenja povoljnog za Sjedinjene Američke Države“, rekao je Miller, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.