Pećanin-Allison: Interes SAD-a za Zapadni Balkan ponovo porastao
Zastupnički dom Američkog kongresa je usvojio Zakon o održavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, čiji je cilj odvraćanje destabilizujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovini, javio je Glas Amerike.
Da bi zakon postao važeći, mora proći i proceduru u Senatu, a potom da ga potpiše i predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden. Dejtonski sporazum je simbol američkog liderstva i posvećenosti. Ako pustimo da se to uruši, onda rizikujemo da se nasilje ponovo vrati u Bosnu. Neprijatelji poput Rusije ili Kine pozdravili bi takve potrese i učvrstili snažnije ekonomsko i sigurnosno uporište, saopštila je poslije usvajanja, republikanka iz Zastupničkog doma, Ann Wagner koja je i predložila zakon. O ovoj temi u Dnevniku 2 razgovarali smo sa Džeilanom Pećanin-Allison, glavnom urednicom servisa na bosanskom jeziku Glasa Amerike.
Upitana kakvo je raspoloženje u Senatu, i očekuje li usvajanje Zakona, kaže da je očigledno da, uprkos tome što su SAD uključene u dva velika trenutna svjetska problema, rat Rusije i Ukrajine, i Izraela i Hamasa, u Kongresu nisu zaboravili na izazove koje predstavlja Zapadni Balkan.
„Sada možda više nego ikad ranije od kraja rana naovamo. Prvenstveno rastući utjecaj Rusije i volja i odlučnost jednog bh. entiteta da se oslanja gotovo isključivo na Moskvu i da sprečava napredak BiH ka zapadnim integracijama, dodatni su alarm već neko vrijeme u Washingtonu, koji upozorava da to područje ne smije biti zaboravljeno, između ostalog i ovakvom rezolucijom koja nije prva. To je rezolucija koja je inicirana još prije dvije godine. To da je interes već zagrijan ponovo za Zapadni Balkan mogu slikovito opisati - James O'Brien, visoki izaslanik za Evropu, je jutros održao brifing koji je bio fokusiran ovaj put isključivo na situaciju između Srbije i Kosova, u kojem je poručio da je Srbiji jasno da je upotreba sile protiv Kosova neprihvatljiva. Postoji i u administraciji predsjednika Joea Bidena, ali i u Kongresu svijest o tome da je situacija u BiH, a potom između Srbije i Kosova, vrlo osjetljiva i problematična i da SAD to mora držati na oku“, objašnjava Pećanin-Allison.
Na pitanje ko bi se sve mogao naći pod udarom Zakona, odgovara da je teško predviđati imena.
„Zakon mora proći Senat, potom ga mora potpisati predsjednik, a Biden će ga sigurno potpisati. SAD ne žele još jedan gorući problem, neku treću tačku gdje bi morali diplomatski intervenisati. Možemo samo reći da Zakon predviđa i sankcije, ne samo osobama u BiH koje opstruiraju Dejtonski sporazum i napredak, nego i osobe iz inostranstava koje na bilo koji drugi način mogu ugrožavati stabilnost BiH. Logično je da će nakon ustanovljenih istraga, Američki ured za kontrolu strane imovine vjerovatno imenovati, možda i uskoro, još osoba ili organizacija za nove sankcije“, zaključila je ona.
federalna.ba