Neodlučni glasači su se, barem djelomično, konačno odlučili
Srdačno počela, žustro okončala prva debata Kamale Harris i Donalda Trumpa. Sijevale varnice, pljuštale međusobne optužbe. Ko je pobijedio prije izbora? I, može li debata promijeniti mišljenja neodlučnih birača? Gošća Dnevnika 2 Federalne televizije bila je Džeilana Pećanin-Alison, glavna urednica servisa na bosanskom jeziku Glasa Amerike.
Nakon prvog televizijskog suočavanja dvoje predsjedničkih kandidata Donalda Trumpa i Kamale Harris može se reći da konkretnih odgovora nije bilo. Sukob na gotovo svim poljima, a oba tabora izražavaju zadovoljstvo nastupom svojih kandidata. Kakvo je mišljenje javnosti o debati u kojoj je Harris očito bila energičnija?
Javnost je podijeljena kao i dva stranačka tabora. Pošto Trump, ipak, prema najnovijim anketama ima malu prednost u odnosu na Harris, logično je da malo viši stepen građana vjeruje da je bivši predsjednik igrao možda malo bolje u debati.
Ali, očigledno je da je Harris bila dobro pripremljena i da je ova debata zasigurno učvrstila njene pristalice u tome da će svakako glasati za nju. S obzirom na to da Harris do sinoć nije zaista imala niti jedan javni nastup uživo, gdje je morala odgovarati uživo na teška pitanja, mora se reći da je najveći dio posla odradila dobro, bolje nego su oni koji su sumnjali u nju očekivali.
Ipak, Trump se, pogotovo u prvoj polovini debate, držao hladno, sabrano, bez viška nepotrebnih riječi i napada, što mu svakako ide u prilog s obzirom na njegovu često žustru retoriku. On, po mišljenju velikog broja Amerikanaca, što pokazuju ankete i procenti koje sam spomenula, ima odlične planove za mnoge dijelove američkog života, posebno ekonomije, visoke tarife na Kinu i kineske proizvode za što on tvrdi da je najveći neprijatelj američke ekonomije.
Izbori su za nekoliko sedmica, koliko je ova debata mogla utjecati na mišljenje birača, posebno onih neodlučnih?
Zasigurno je da su neodlučni sinoć, barem djelomično, odlučili se konačno za jednog ili drugog kandidata. Važno je ovdje imati vrlo široku perspektivu. I šta je to kojem dijelu američkog naroda najvažnije? Ovo je ogromna zemlja. Dakle, jesu li to nedokumentirani migranti čije djelovanje nerijetko problematično, ponekad nasilno, osjećaju najviše oni koji su blizu granici i čiji su životi u mnogome poremećeni već nekoliko godina konstantnim prilivom tih ljudi. Ili je to možda mlađa populacija, pogotovo mlade žene, kojima je pravo na abortus jedna od ključnih stvari koja odlučuje njihov glas. I jednima i drugima je, naravno, jako važna ekonomija, ali isto tako, ponovo moram reći, treba znati da ekonomsko stanje i ekonomske prilike nisu iste u ovoj ogromnoj zemlji u ruralnim područjima Srednje Amerike gdje mnogi nemaju posla, muče se sa epidemijom fentanila koji dolazi po mišljenju stručnjaka preko Kine, dok su ekonomski problemi za obrazovane, urbane porodice malo drugačiji.
Da je sve poskupilo, to je tačno, ali njima je život lakši relativno gledajući u odnosu na ljude koje su u Srednjoj Americi u malim gradovima gdje postoji epidemija fentanila, gdje se zatvaraju fabrike, gdje nema posla. Treba reći, ipak, da je Harris nekoliko puta jasno naglasila njene planove za jačanje upravo srednje klase, a pogotovo obećala je i pomoć malim biznisima što drži američku ekonomiju. Ova debata je, kažu ankete, bila mnogo važnija za Harris, jer po najnovijoj anketi 28% ispitanika je kazalo da ju moraju bolje upoznati i više čuti od nje kako bi se odlučili da glasaju za nju ili ne.
Sukob i međusobne optužbe i na polju vanjske politike, posebno izražene u vezi s ratovima u Pojasu Gaze i Ukrajini. Čuli ste stavove, prema Vašem mišljenju koje od dva kandidata sposoban okončati oba rata?
Neke stvari su opće poznate. Harris se čvrsto drži Bidenove politike prema Gazi. Prema tome, ona će zasigurno držati tradicionalnu stranu Izraelu, pravo na samoodbranu, podršku u oružju i sl. Bez obzira što je Trump sinoć rekao da ona ne voli Izrael i da će raditi protiv Izraela. To nikada nije bila politika Demokratske stranke, bez obzira ko je kandidat.
Trump tvrdi da se ni Ukrajina ni Gaza ne bi dogodili da je on bio predsjednik. Što, donekle, mora se možda dodati, kako kažu stručnjaci jutros, možda jeste istina jer nije bilo rata tijekom njegovog mandata. Ako bi Trump pobijedio, vidjet ćemo to svi, imat ćemo priliku da vidimo hoće li zaista riješiti problem Ukrajine kako on to tvrdi.
Nakon borbene debate, Harris i Trump, ostavili su razlike po strani, te rame uz rame, u prisustvu i aktuelnog predsjednika Joea Bidena, odali počast žrtvama terorističkog napada 11. septembra 2001. godine. Kakvu su poruku poslali sa ove za Amerikance bolne godišnjice.
Zaista lijepu. Okupljanje za obilježavanje 11. septembra pokazalo je svima nama onu Ameriku koju većina Amerikanaca voli, koju želi, za kojom žudi, dakle, sloga, bez obzira na političke razlike, što je normalno, ne samo civilizirano, nego gotovo i jedna prijateljska atmosfera u ovoj ceremoniji odavanja počasti žrtvama.
U tom smislu ja bih rekla, to je moj osobni dojam o debati sinoć - ona je, bez obzira što ste vi rekli, vođena mirno i civilizirano u poređenju sa mnogim drugim debatama. Naravno, ima momenata gdje su njihove političke razlike dovele do žučne razmjene mišljenja. To je u principu u američkoj politici prilično normalno. Mislim da je sinoć, ipak, to bilo sve spušteno na jedan prilično civiliziran nivo. I mislim, ultimativno, da je debata pokazala da se radi o dva vrlo legitimna kandidata sa vrlo tijesnim vodstvom trenutno prema ovim anketama i da je sada isključivo na narodu ove zemlje da izabere najboljega za Ameriku.
federalna.ba