PD PSBiH raspravljao o sankcioniranju veličanja fašističkih i nacističkih režima i simbola

Tokom sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine poslanici su razmatrali više prijedloga zakona iz oblasti parlamentarnih procedura, državljanstva, identifikacionih dokumenata, krivičnog zakonodavstva te reforme pravosuđa, pri čemu su diskusije bile obilježene različitim stavovima o predloženim rješenjima.

Prijedlog dopune Poslovnika Predstavničkog doma, čiji je predlagač poslanik Denis Zvizdić, odnosio se na proširenje parlamentarnih radnih tijela, odnosno uvrštavanje dodatnih komisija u poslovnik, uz pozivanje na postojeće odredbe koje reguliraju rad posebnih i nezavisnih tijela Parlamentarne skupštine BiH, uključujući vijeća, odbore i komisije.

Zvizdić je u obrazloženju istaknuo da je već zakonski definiran niz nezavisnih tijela, te da se izmjenama i ranijim odlukama, uključujući i izmjene Izbornog zakona BiH iz 2024. godine, dodatno uređuje struktura komisija koje učestvuju u imenovanjima i nadzoru nad institucijama.

Tokom diskusije, poslanica SNSD-a Sanja Vulić kazala je da klub kojem pripada ne može podržati predloženu dopunu Poslovnika, navodeći da je riječ o rješenjima koja su, prema njenim tvrdnjama, proizašla iz izmjena Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.

Ipak, u drugom krugu glasanja, uz entitetsku i opću većinu, Predstavnički dom je usvojio dopunu Poslovnika.

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanstvu BiH, čiji je predlagač poslanik Jasmin Imamović, otvorio je raspravu o odlasku stanovništva iz Bosne i Hercegovine i potrebi olakšavanja povratka dijaspore.

Imamović je naveo da je BiH napustilo oko 600.000 ljudi, većinom mladih, te da postojeći zakon otežava povratak onima koji su se ranije odrekli državljanstva, jer ih tretira kao strane državljane koji prvi put podnose zahtjev.

U raspravi je istaknuto da brojne države regiona, uključujući Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, imaju olakšice za povratnike iz dijaspore, dok je predloženo rješenje u BiH, prema predlagaču, usmjereno na uklanjanje administrativnih prepreka i stimulisanje povratka građana.

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o ličnoj karti državljana BiH, čiji su predlagači poslanici Saša Magazinović i Denis Zvizdić, odnosi se na skraćenje roka za izdavanje lične karte sa 15 dana, uz mogućnost ubrzanog izdavanja uz plaćanje takse.

Magazinović je obrazložio da postoje brojne praktične situacije u kojima građani imaju potrebu za bržim izdavanjem lične karte, uključujući promjenu ličnih podataka, povratak iz inozemsta ili hitne životne okolnosti poput liječenja.

Poslanik Šemsudin Mehmedović ocijenio je da bi ubrzanje izdavanja ličnih dokumenata trebalo biti standardno rješenje, uz upozorenje da predloženi model može dovesti do diskriminacije građana u zavisnosti od njihove platežne moći.

Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH, koji je uputio poslanik Branislav Borenović, odnosi se na sankcioniranje veličanja fašističkih i nacističkih režima i simbola, uz posebno navođenje Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i ustaškog pokreta.

Borenović je obrazložio da je cilj zakona sprječavanje sve učestalijeg veličanja ideologija i simbola povezanih s ratnim zločinima, upozoravajući na potrebu jasne zakonske zabrane takvih pojava u javnom prostoru.

Poslanik Safet Kešo podržao je potrebu zakonskog reguliranja ove oblasti, ali uz širi pristup koji bi obuhvatio sve fašističke i ekstremističke pokrete, navodeći da se pitanju mora pristupiti sveobuhvatno i uravnoteženo.

S druge strane, poslanici Marinko Čavara i Predrag Kožul ocijenili su da je prijedlog selektivan i politički motiviran, upozoravajući da bi se eventualnim amandmanima morao obuhvatiti širi historijski kontekst i svi totalitarni režimi, kako bi zakon bio uravnotežen i primjenjiv.

Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, koji je predstavio poslanik Predrag Kojović, fokusiran je na reformu pravosudnog sistema, uključujući razdvajanje sudskog i tužilačkog vijeća, jačanje profesionalnih standarda i usklađivanje sa evropskim preporukama.

Kojović je istaknuo da je zakon rezultat višemjesečnog rada uz konsultacije s evropskim institucijama i međunarodnim partnerima, te da predstavlja jedan od ključnih koraka na evropskom putu BiH.

Posebno je naglasio potrebu smanjenja političkog i etničkog uticaja u pravosuđu, uz jačanje kriterija stručnosti i integriteta pri izboru sudija i tužilaca.

Tokom rasprave o ovom prijedlogu otvorena su i pitanja etničkog principa u sastavu pravosudnih institucija, pri čemu su izneseni različiti stavovi o njegovoj ulozi u postojećem sistemu.

Sjednica je nastavljena razmatranjem ostalih tačaka dnevnog reda.

Fena/federalna.ba