Pargan: Desničari se nadaju da su protesti početak kraja Njemačke kao parlamentarne demokratije

Njemačka se posljednjih dana suočila sa talasom štrajkova. Poljoprivrednici su blokirali autoputeve, bukvalno zaposjeli Berlin i još neke gradove, mašinovođe štrajkaju tražeći veće plaće, uskoro će im se pridružiti i zdravstveni radnici.

Bolji poznavaoci prilika tvrde da su migrantska kriza i ruska agresija na Ukrajinu kumovali rastu ekstremnih desničarskih partija u Njemačkoj. Da li je to tako, i da li stoje izjave nekih članova Vlade da iza posljednjih protesta stoje desničarski ekstremisti, za magazin Svijet pojasnio je Benjamin Pargan, novinar Deutsche Wellea.

„Među poljoprivrednicima koji ovih dana blokiraju ulice, puteve i cijele gradove u Njemačkoj ima zaista onih koji otvoreno traže rušenje savezne vlade, i čak maštaju rušenju aktuelnog demokratskog poretka“, kaže Pargan.

Pojedini članovi desno ekstremističke stranke AfD se nadaju da su protesti poljoprivrednika i trenutna atmosfera straha i nezadovoljstva zbog brojnih kriza – početak kraja Njemačke kao liberalne parlamentarne demokratije, naglašava on.

Pargan je podsjetio da je ovih dana objavljen tekst o sastanku desnih ekstremista na kojem su razgovarali o mogućnostima da se iz Njemačke protjeraju milioni stranaca i Nijemaca stranog porijekla. Pojedini politolozi za to tvrde da je demokratija u Njemačkoj zaista ugrožena, navodi Pargan.

„Ove godine će u tri savezne zemlje u istočnoj Njemačkoj biti izborni za tamošnje parlamente i trenutne prognoze predviđaju pobjede ekstremnog AfD-a, a ta stranka upravo u istočnim pokrajinama ima kandidate koje na osnovu pravosnažnih sudskih presuda smijete nazvati fašistima. U junu su još i izbori za Evropski parlament i tu se očekuju dobri izborni rezultati ekstremista. Sve ovo u kombinaciji s globalnim krizama i ratovima, ukazuje da bi ova 2024. mogla biti teška godina za Njemačku“, zaključio je Pargan.

federalna.ba