Pandemija produbila rodnu neravnopravnost u svijetu
(Izvor: Ilustracija)

Pandemija produbila rodnu neravnopravnost u svijetu

Pandemija korona virusa je produbila jaz među polovima i odložila postizanje pune rodne ravnopravnosti za nekoliko decenija, pokazuje najnoviji globalni izveštaj o ravnopravnosti polova Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).

Progres prema punoj rodnoj ravnopravnosti stagnirao je u 2020. godini u nekoliko vodećih ekonomskih sila i u nekim od najmnogoljudnijih država, dijelom i zbog toga što je pandemija teže pogodila sektore u kojima radi srazmjerno više žena, a dijelom i zbog dodatnog pritiska kojem su bile izložene u domaćinstvu, pokazuje Globalni izvještaj o rodnom jazu (Global Gender Gap Report 2021).

U izvještaju je položaj žena u ukupno 156 država rangiran na osnovu njihovog učešća u ekonomskom životu, u politici, pristupa obrazovanju i na osnovu zdravstvenih okolnosti i životnog vijeka, prenio je portal Euraktiv Srbija.

Prema ta četiri kriterijuma, na osnovu činjeničnih podataka procenjen je jaz koji u nekoj zemlji postoji između polova, nezavisno od stepena razvoja neke države i realnih mogućnosti koje ona nudi svojom stanovnicima.

Na vrhu tabele kao zemlja sa najmanjim rodnim jazom po dvanaesti put se našao Island, a slijede još dvije nordijske zemlje, Finska i Norveška. Na četvrtom mjestu je Novi Zeland, a na petom Švedska. Među prvih deset zemalja našle su se i dvije afričke zemlje, Namibija i Ruanda, kao i Litvanija, Irska i Švajcarska.

Prema metodologiji izvještaja, kada je riječ o učešću i mogućnostima žena u ekonomiji, prva dva mjesta zauzeli su Laos i Bahami. U pogledu obrazovanja prvo mjesto dijeli 26 zemalja, među kojima su i Argentina, izrael, Slovačka, Lesoto, Rusija, Kanada, Finska...

Tabela koja prikazuje uticaj žena u politici, u velikoj mjeri liči na ukupnu rang listu i na prva tri mjesta su Island, Finska i Norveška.

U izvještaju se ocjenjuje da je pogoršanje rodne ravnopravnosti u velikoj mjeri posljedica upravo produbljivanja političkog jaza između muškaraca i žena.

Navodi se podatak da uprkos napretku u većini zemalja, žene u svijetu čine samo 26,1 odsto poslanika i 22,6 odsto ministara. Za zatvaranje tog jaza u oblasti politike pri sadašnjem tempu će biti potrebno 145,5 godina.

Veoma mali napredak zabilježen je od 2020. godine i u oblasti ekonomije, gdje sa jedne strane raste broj žena među visokokvalifikovanim stručnjacima, ali i uporno opstaju razlike u primanjima i mala zastupljenost žena na rukovodećim položajima. Zatvaranje tog jaza bi pri sadašnjim trendovima i tempu, zahtijevalo čak 267 godina, procjenjuje se u izvještaju WEF.

Pored toga, u izvještaju se upozorava da su upravo sektori u kojima su žene tradicionalno manje zastupljene, oni od kojih se očekuje brz rast i "poslovi budućnosti". Tako u "računarstvu u oblaku" žene čine svega 14 odsto zaposlenih, u inženjerskim disciplinama 20 odsto, a u obradi podataka i vještačkoj intelinciji 32 odsto. Izvještaj je pokazao i da je ženama daleko teže nego muškarcima da dobiju radno mjesto u nekom od takvih "poslova budućnosti"

Jedini jaz koji je u dobroj mjeri zatvoren je onaj koji se odnosi na pristup žena obrazovanju i na zdravstvene uslove. Tako je 37 zemalja postiglo punu rodnu ravnopravnost u oblasti obrazovanja, a u pogledu zdravstvenih uslova to je globalno postignuto 95 odsto.

Kao region, i dalje najbolje rezultate pokazuje Zapadna Evropa, koja je, kako pokazuje izvještaj, "zatvorila" ukupno 77,6 odsto jaza između polova. Slijedi Severna Amerika, koju čine SAD i Kanada, sa 76,4 odsto.

U Latinskoj Americi i Karibima je ukupan rodni jaz, koji pokazuje položaj žena po sva četiri primijenjena kriterijuma, zatvoren 72,1 odsto, a u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji 71,2 odsto.

Na začelju su Južna Azija, i Bliski istok i Severna Afrika, koji su zatvorili jedva nešto više od 60 odsto jaza između polova. 

Iako su razlike naizgled male, veliku ulogu igra i brzina progresa u uspostavljanju rodne ravnopravnosti pa će Zapadnoj Evropi sa sadašnjim trendom biti potrebne 52 godine da potpuno zatvori postojeći jaz, a Istočnoj, iako zaostaje samo nekoliko procenata, više od 134 godine, navodi se u izvještaju.

federalna.ba/Beta

rodna nejednakost