Pali se crveni alarm za Antarktik
Predstavnici 27 vlada, članica komisije za zaštitu Antarktika (CCAMLR), počinju danas u australijskom Hobartu nove razgovore o zaštiti kontinenta i mora čiji se vječiti led ubrzano topi, a životinjama u tom dijelu svijeta prijeti nestanak, što ugrožava cijelu planetu.
Centralna tema dvosedmičnog sastanka Komisije za očuvanje antarktičkih živih resursa treba da bude proglašenje još tri zaštićena morska područja na istoku Antarktika - u Vedelovom moru i u vodama antarktičkog poluostrva, na krajnjem sjeveru tog kontinenta. Na dnevnom redu su ponovo i ograničenja za izlovljavanje "antarktičkog krila", zooplanktona sličnog račićima koji se koristi za pravljenje ulja i riblje hrane, a glavna je hrana kitova, carskih pingvina i drugih životinjskih vrsta u tom regionu.
U septembru je saopšteno da se ledeno more oko Antarktika svelo na manje od 17 miliona kvadratnih kilometara što je znatno manje nego proteklih godina tokom antarktičke zime, prenijeli su mediji. "Ove godine u Južnom polarnom moru se bilježi ono što bi moglo biti rekordno nizak nivo i do sada gotovo nezamislive visoke temperature, kao i uginuće otprilike 9.000 mladunaca carskih pingvina zbog toga", izjavila je stručnjakinja Andrea Kavano iz nevladine organizacije Pew Barteli projekat za okeansku baštinu.
Ona je rekla da su promjene na Antarktiku alarmantne, a da je još alarmantnije to što CCAMLR u proteklih deset godina nije donijela gotovo nikakve mjere za zaštitu.
Na sastancima CCAMLR je za odlučivanje potreban konsenzus. Komisija je u junu imala vanredan sastanak u Santiagu u Čileu, ali tada nije uspjela da proglasi zaštićena morska područja zbog protivljenja Rusije i Kine. Posljednji veći uspjeh je ta komisija, osnovana još 1980. godine, postigla 2016. kada je zaštićenim područjem proglasila Rosovo more. "Nisu samo ekološke grupe, nego i neke ekološki orijentisane vlade sve više frustrirane zbog manjka mjera zaštite CCAMLR. Znamo da može da donosi odluke da odobri ribolov, a to bi trebalo da može i kad je riječ o zabrani radi zaštite. Sramota je da se eksploatacija stavlja iznad očuvanja. Vrijeme je za CCAMLR da radi svoj posao", rekala je je direktorka NVO Koalicija za Antarktik i južni okean Clair Cristian.
On je dodala da zaštićena morska područja neće zaustaviti klimatske promjene, ali će doprinjeti da ekosistem bude otporniji.
Svjetski fond za prirodu WWF ocijenio je, takođe, da vrlo intenzivno izlovljavanje "antarktičkog krila" uz klimatske promjene, ugrožava opstanak tih bića, a ujedno i životinjski svijet i osnove ekosistema, i da je potrebno hitno uspostaviti ravnotežu između zaštite ekosistema i ribolova. Generalni sekretar UN Antonio Guterres izjavio je u septembru da od ciljeva održivog razvoja koje ;je zacrtala ta svjetska organizacija, napreduje svega 15 odsto, a da u mnogim oblastima ima i nazadovanja.
federalna.ba/AA