'Pacijenti su bili vezani za zidove i krevete': Psihijatrijska bolnica u Freetownu oslobođena prošlosti

Njegova ga je porodica optužila da je demon, kaže Abubakarr Jallou skupini pacijenata okupljenih u sobi psihijatrijske nastavne bolnice u Sierra Leoneu u glavnom gradu Freetownu. Kad crna magija lokalnog vrača nije pomogla, brat ga je, kaže, pretukao i izbacio iz kuće.

Jallou, (27) je u međuvremenu dijagnosticiran bipolarni poremećaj, ali nije sretan što je ovdje. “Poslali su me ovamo, ali mrzim biti ovdje. Nisam lud.”

Grupno savjetovanje sada je dio liječenja ovdje u najstarijoj psihijatrijskoj ustanovi u podsaharskoj Africi, koja je u posljednjih nekoliko godina doživjela dramatičnu transformaciju u odnosu na dane kada su pacijenti bili vezani.

Objekti su jednostavni - Jallou je zaključan u velikoj prostoriji s rešetkama na prozorima s oko 20 drugih muškaraca - ali stvari su se promijenile, kaže dr. Abdul Jalloh, bivši direktor bolnice. “Do 2018. bolnica je bila kao zatvor. Uslovi su bili grozni. Nije bilo tekuće vode, struje, lijekova, a pacijenti su bili vezani za zidove i krevete.”

Susjedi su živjeli uz vrisku koja je dopirala iz impozantne zgrade od cigle, na brežuljku na istoku Freetowna. Ludnica Kissy, kako su je zvali, postojala da jednostavno spriječi pacijente da ozljeđuju sebe ili druge.

No, u zemlji koja je historijski posvećivala malo pažnje mentalnom zdravlju, vlada je podizala svijest i pokušavala se suprotstaviti stigmi kao dio razvojne agende predsjednika Juliusa Maada Bioa o "ljudskom kapitalu", koja uključuje reforme obrazovanja.

Nakon što su pacijentima skinuti lanci, objekat je također priključen na vodu i struju. Sada postoji holistička skrb koja kombinira terapiju i savjetovanje s najnovijim lijekovima. U ponudi su satovi joge, a tu je i košarkaško igralište.

Anneiruh Braimah, glavna psihijatrijska medicinska sestra, počela je raditi u bolnici 1998. godine i kaže da se ponašanje pacijenata dramatično poboljšalo od reformi.

“Kada su ljudi bili okovani bili su jako ljuti. Bacali su na nas cijele kante mokraće i izmeta. Ono što smo primijetili kada smo uklonili lance je da se napadi nisu ni na koji način povećali. Zapravo, smanjili su se.”

Jedan od najvećih problema je zloupotreba supstanci. Mnogi tinejdžeri koji su u bolnici koristili su tramadol – opioid koji se nalazi u lijekovima protiv kašlja. Drugi dolaze u stanju psihoze nakon ušmrkavanja crnog taloga na ispušnim cijevima. Ahmeda Lahaija, 21-godišnjaka, rodbina je dovela u bolnicu u oktobru. “Majka je pozvala svu lokalnu omladinu da me vežu u našoj kući; mislila je da pušim (droge)”, kaže on. “Ali razvalio sam vrata i tada su rekli da sam lud. Nakon toga su me doveli ovdje, gdje sam primio injekciju za smirenje.”

Lahaiju se pomaže s njegovom ovisnošću. Ne zna koliko će dugo ostati u bolnici, koju su prvi izgradili britanski kolonijalisti 1820. “Sestre daju sve od sebe za nas”, kaže. “Jedina stvar je hrana – to bi mogla biti više uravnotežena prehrana nego što sad imamo, grah i rižu.”

Poboljšanja većim dijelom finansira američka dobrotvorna organizacija Partners in Health (PIH), koja pomaže vladi s tekućim troškovima.

Dobrotvorna organizacija dala je 2,5 miliona dolara za obnovu. Sada imaju i psihologa s punim radnim vremenom i program specijalizacije, uspostavljen za obuku sedam psihijatara, što će više nego udvostručiti pet koji trenutno podržava populaciju Sierra Leonea od 8,1 milijun.

Vlada se priprema uvesti osnovnu skrb za mentalno zdravlje u 16 okružnih bolnica u Sierra Leoneu u nadolazećim mjesecima, što bi trebalo smanjiti pritisak na nastavne bolnice. Ranije ove godine dr. Carol Labor imenovana je prvom predsjedničkom savjetnicom za mentalno zdravlje.

“Reforma mentalnog zdravlja u Sierra Leoneu velik je poduvat, ali mi smo dorasli zadatku”, kaže Labor. "Naš cilj je osposobiti 10.000 radnika za mentalno zdravlje u 10 godina."

Ključni izazov je reforma Uredbe o ludilu iz 1902. – zakona iz kolonijalnog doba u kojem se ne spominju prava pacijenata. Dr. Labor kaže da je izrađen nacrt zakona "usmjeren na pacijenta", koji uključuje zaštitu za dobrobit pacijenata. Trebao bi biti donesen 2023. godine – i vratiti dostojanstvo osobama s mentalnim problemima.

federalna.ba/The Guardian