Ovisnost o kockanju nastaje unutar kuće
U vremenu kada prosječna neto plata u Federaciji iznosi 1.300 maraka, a za potrošačku korpu je potrebno izdvojiti skoro 3 hiljade, građani su na klađenje, u prvoj polovini 2024. godine, potrošili 800 miliona maraka. Novca za osnovne potrepštine nemamo, ali nalazimo način da finansiramo poroke. Zanimljiva je lista područja gdje se građani najviše klade nadajući se brzom bogaćenju.
„Uvijek imamo novca kada nam treba da zadovoljimo neku svoju patološku potrebu“, kaže Sanela Pekić, stručna saradnica za programe prevencije ovisnosti u školskom okruženju.
800 miliona maraka prometa priređivača igara na sreću podaci su Porezne uprave FBiH: „Najveće iznose u kladionicama su ostavili građani Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje je ukupan promet iznosio 150.462.287 KM. Slijede Tuzlanski kanton, Kanton Sarajevo, Srednjobosanski, Zeničko-dobojski, Unsko-sanski, Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Posavski. Na začelju je Bosanskopodrinjski kanton kao jedini u kojem je promet iznosio ispod 10 miliona maraka“.
Poražavajući podaci dalje kažu da je čak 70 posto mladih barem jednom u životu igralo igre na sreću. Stručnjaci poručuju - korijen ovisnosti nastaje unutar kuće. Istraživanja su pokazala da više od polovine roditelja zna da im se djeca kockaju i to prešutno odobravaju.
„Najčešće to počinje tako što je u porodici normalizirano da se igraju igre na sreću. Oni to vide kao jedan bezazlen način zabave, provođenja slobodnog vremena, sa vršnjacima kada odu u kladionice iako je to zakonom zabranjeno“, dodaje Pekić
Samo u prošloj godini promet u kladionicama iznosio je 1,7 milijardi maraka. Ekonomski siromašnija društva su sklonija igranju igara na sreću, tvrde stručnjaci. Velika stopa nezaposlenosti utječe na porast broja ljudi koji izlaz iz nepovoljne situacije traže igrajući igre na sreću i pritom se nadajući velikim dobicima.
federalna.ba