Otvoreni studio: Zaštita prirodnih resursa

Urednica: Velida Kulenović

Ovo izdanje emisije Otvoreni studio posvećeno je zaštiti prirodnih resursa, te posljedicama stranih ulaganja koja se odnose na istraživanja i eksploataciju plemenitih metala. Iza nas je još jedan Svjetski dan zaštite okoliša, fokusiran na enormnu upotrebu plastike, a ovo je prilika da ponovo aktualiziramo pitanje zaštićenih područja prirode u Zeničko-dobojskom kantonu, ali i da akcentiramo građanski aktivizam, kao značajno sredstvo u borbi za zaštitu prirodnih resursa, ali i prava na čist okoliš i zdravu sredinu. O ovoj temi govore Hajrija Čobo, predstavnica neformalne grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva“, Davor Šupuković iz Udruženja građana „Fojničani“ Maglaj, prof. dr. Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica, ministri u Vladi ZDK, Danijel Pašić i Samir Šibonjić, te Andrijana Pisarević, novinarka iz Banje Luke. 
Zbog radova u rudniku Adriatic Metals BH u Varešu, ugrožena je i devastirana rijeka Trstionica kao i Park prirode Mehorić, kaže Hajrija Čobo, predstavnica neformalne grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva“: 
„Ja kažem, mi smo minus 99% što se tiče konkretno ove investicije koju ja istražujem, tzv. investicije koju ja istažujem, jer će onih 99% za naknadu od približno 1% odnijeti iz naše zemlje. Međutim, da bi oni to sve izvadili, oni isjekoše svu šumu. Ostaje jalovina, na kojoj ništa ne raste. Kakanjci i Varešani imaju ogledalo. Bukovicu pije približno 40 hiljada stanovnika Kaknja. Prosječna potrošnja je 10 kubika, ako ne uzimamo u obzir da pravna lica troše mnogo više. Neka je marka kubik, to su ogromni novci na godišnjem nivou, koncesija ne vrijedi toliko.“ 

Andrijana Pisarević, novinarka portala Kapital i E Trafika, pisala je o eksploataciji mineralnih sirovina i rudarenju u Bosni i Hercegovini, na pitanje da li je imala problema prilikom istraživanja ove teme, kaže: „Objašnjavala sam da je eksploatacija litijuma uz rijeku Drinu u Srbiji štetna i za BiH, jer zagađenje je zajedničko za sve stanovnike u ove dvije zemlje. Nadležni nisu imali dovoljno informacija ili su ih krili zbog tajnosti ugovora, to ne mogu znati. O posljedicama iskopavanja su znali daleko više aktivisti pa i novinari koji istražuju tu temu. Ipak, simptomatično je da jedna kompanija iz Australije dođe u Srbiju i 'kopa' i onda druga s njom povezana otvara nove firme i buši tu kod nas. Ista situacija koja se dešavala uz rijeku Drinu i zagađenje zbog jadarita, odnosno litijuma, dešava se na Ozrenu. Lokalne vlasti tamo se nisu potrudile ni da zatraže studiju ekološke opravdanosti, izvodljivosti, nisu uopšte ispitali šta to tamo neko traži, nisu uopšte sagledavali kolike su posljedice, a aktivisti, s druge strane, su jako dobro svjesni šta žele da brane i jako se za to zalažu.“

Prof. dr. Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica govorio je o ugroženosti prirodnih resursa zbog geoloških istraživanja i eksplotacije plemenitih metala na području ZDK:
„Procjena ugroženosti prirodnih prostora od strane geoloških istraživanja ili bilo kakvog drugog zahvata, to treba da procijene eksperti, to treba da urade stručnjaci, da se provedu istraživanja i ispitivanja i to je zakonom propisano, ali je problem što ta istraživanja vrlo često rade privatne kompanije sumnjive reputacije kojima aktivisti ne vjeruju puno, jer imamo loše iskustvo sa prethodnim slučajevima, npr. minihidroelektrane, koje su građene, sve su imale dokumentaciju, svi su imali studiju i govorili su da se neće ništa loše desiti i desilo se. Zato su ljudi izgubili povjerenje. Sad, da li će doći do ugrožavanja, teško je reći posebno, iz kancelarije, dok ne odete na teren, dok ne uzmete dokumentaciju i parametre koji se tiču podzemnih voda i ostalog. Vrlo često se te studije rade po principu copy-paste, tako da su sumnjivog kvaliteta. Nekoliko studija je na sudu oboreno, okolinske dozvole su oborene, jer se pokazalo da nisu kvalitetno urađene. Ono što zabrinjava na području općina Kakanj i Vareš je što studija nije dostupna javnosti, dostupan je neki sažetak i neka skraćena verzija studije, koju je tražio kreditor EBRD. Međutim, ona prava studija, na osnovu koje se izdaju dozvole, ona nije javno dostupna. To daje ljudima razlog da sumnjaju i evo možda bi bilo dobro da investitor objavi tu studiju, pa da onda znamo o čemu razgovaramo.“ 
„Vlada Zeničko-dobojskog kantona dala je saglasnost da bude uspostavljena javna ustanova koja će upravljati zaštićenim područjem, no evidentan je zastoj u ovim aktivnostima. Mreža nevladnih organizacija radi na kampanji zagovaranja, a posebno stanovništu treba objasniti značaj zaštitnih područja prirode. Ljudima treba objasniti da je zaštita prirode, zaštita od divljih deponija. Ja mislim da niko normalan ne želi da ima divlju deponiju u svom selu niti da mu kradu šumu“, kaže profesor Lemeš iz Eko foruma Zenica. 
„Vlada je dala saglasnost za proglašenje zaštićenih područja. Sljedeći korak je formiranje radne grupe, koja je formirana, i njen zadatak je izrada zakona koji bi regulisao pitanje formiranja jedne takve ustanove. Ono što je bilo do Ministarstva, urađeni su svi zadaci“, navodi ministar u Vladi ZDK Danijel Pašić /SDP/.
Što se tiče protesta građana Kaknja zbog sumnje da će doći do zagađenja izvorišta rijeke Bukovice, kojom se snabdijevaju građani ovog područja, ministar Pašić kaže da iz kompanije koja vrši istraživanja tvrde da vodu svakodnevno šalju na analizu, te poziva aktiviste i članove Udruženja da dođu na mjesta u koja sumnjaju. 
„Ministarstvo vodi računa o mišljenju lokalne zajednice i struke. Nas, prije svega, interesuje mišljenje lokalne zajednica i na osnovu njihovog mišljenja daje se saglasnost. U 2022. godini uplaćeno je dva miliona i 97 hiljada KM koncesionih naknada na račun Kantona i mi odmah vraćamo lokalnoj zajednici 70 procenata, a ostatak od 30 procenata dodjeljuje se općinama za razvoj industrijskih zona i otvaranje novih radnih mjesta. Mišljenja smo da lokalne zajednice koje imaju koncesionare na svom području imaju i veću šansu za razvoj. U toku je jedna velika investicija. Firma Adriatic Metals pokreće novi rudnik i, prema informacijama koje imamo iz općine Vareš, to bi trebalo da promijeni sliku u ovoj lokalnoj zajednici u narednom periodu“, naveo je resorni ministar u Vladi ZDK Samir Šibonjić /NES/. 
„Ekološki aktivisti oba entiteta saglasni su da je neophodno zaštititi prirodu, jer se Bosna i Hercegovina obavezala poštovati evropske standarde. Svega 3% su zaštićena područja prirode“, navodi Davor Šupuković iz Udruženja „Fojničani“ Maglaj i dodaje:
„Mi nudimo alternativu, a alternativa je održivi turizam. Dakle, održivi turizam je ono o čemu se samo priča. Nekad se o Varešu pričalo kao o sjajnom potencijalu za turizam, ali Vareš je postao rudnik. Mi se bojimo da će cijela BiH postati jedan veliki rudnik. Ta naša bojazan je jako opravdana, jer imamo svakodnevno vijesti sa terena, sve ijedna lokalna zajednica daje koncesije za geološka istraživanja, gdje god je šta interesantno. Prošle sedmice je to bio Doboj, jučer je to bio Mrkonjić Grad. Dakle, ta priča se nastavlja. U toku je jedna opća agresija na prirodna bogatstva na području Bosne i Hercegovine.“