Otkazana sjednica Vijeća ministara BiH, SNSD-ovi ministri Košarac i Amidžić na sjednici kod Dodika

Zbog činjenice da su ministri iz bh. entiteta Republika Srpska Staša Košarac i Srđan Amidžić jučer najavili da neće doći na današnju sjednicu Vijeća ministara BiH, ona je otkazana. Naime, Generalni sekretarijat Vijeća zaprimio je akt zamjenika predsjedavajuće, ministra Košarca, od 12. marta, kojim obavještava da on i ministar finansija i trezora BiH nisu u mogućnosti prisustvovati 73. sjednici Vijeća ministara BiH, koja je bila zakazana za danas.

Formalno, današnja sjednica Vijeća ministara BiH odgođena je zbog nedostatka kvoruma. Suštinski, SNSD-ovi ministri iz bh. entiteta RS Staša Košarac i Srđan Amidžić najavili su da neće doći na sjednicu jer je u isto vrijeme zakazana sjednica s predsjednikom entiteta RS Miloradom Dodikom s predstavnicima srpskog naroda koji rade u institucijama Bosne i Hercegovine. Kako je naglasio Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ta sjednica bila je njihov prioritet jer su kao predstavnici RS-a u institucijama BiH u potpunosti posvećeni odlukama RS-a. Upravo zbog onoga što je kazao Košarac, postavlja se pitanje kako će dalje fukcionisati Vijeće ministara BiH te da li će biti otežan njegov rad, a time i donošenje reformskih zakona.

“Pa stvari su potpuno jasne. Moj predsjednik je predsjednik Dodik. Uvažavam gospođu Krišto, ali kada predsjednik Dodik pozove na razgovor u Banju Luku i kada govorimo o veoma važnim pitanjima, logično je da ću se odazvati svom predsjedniku i u institucijama RS-a govoriti o važnim političkim temama. Na poslovnički način smo obavjestili predsjedavajuću Krišto da ne možemo prisustvovati i to je potpuno poslovnički moguće. Cijenimo da ona ima rok od tri do pet dana da zakaže sjednicu Vijeća ministara BiH. Pretpostavljam da će to uraditi, a mi ćemo u skladu sa našim odlukama i stavovima postupati dalje.”

Podvukao je da današnje otkazivanje sjednice Vijeća ministara nije blokada ove institucije, ali je opet ponovio da će se i u radu ove institucije držati slova Dejtona.

“Vidim ovih dana različite insinuacije o tome da ćemo mi nešto blokirati, ali mi smo svjesni kapaciteta koji RS ima u institucijama Bosne i Hercegovine i tražimo prije svega pravo da se kroz slovo Dejtonskog sporazuma i Ustav bez nametnutih reformi tako i ponaša.”

Ipak, da će u narednom periodu biti teško te da će Vijeće ministara otežano funkcionisati, potvrdio je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. Kako je kazao, uzrok nije samo trenutna kriza u RS-u, nego i krajnje nejasna situacija u domovima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

“Zbog toga će i predsjedateljica nastaviti intezivno raditi, mada će joj biti jako teško objektivno, jer vidite koliko je tu utrkivanje ko jeste opozicija, a ko nije. I pitanje da li uopšte zadnjih godinu dana znamo ko nam je u jednoj ili drugoj poziciji, vidite to prema glasanju u jednom i u drugom domu. U svakom slučaju izazovno je vrijeme, ali odgovor na sve izazove trebamo naći mi u našem parlamentarnom radu, na razini BiH, kroz našu instituciju Vijeća ministara.”

Prema dosadašnjem iskustvu, tokom većine kriza nisu se održavale sjednice Vijeća ministara te stoga nisu usvajani brojni zakoni bitni za život građana i put BiH u Evropsku uniju. I do sada usvajanje bitnih zakona i strategija ide veoma sporo. Ono što je primjetno posljednjih mjeseci jeste da su se ministri u Vijeću ministara umjesto ključnim zakonima bavili smjenama. Politički analitičar Haris Ćutahija:

“Vijeće ministara u suštini i ne funkcioniše zadnjih, evo bit ću velikodušan, reći ću – samo zadnjih nekoliko mjeseci. Ono što je žalosno u ovom svemu je da je Bosna i Hercegovina u nekom historijskom momentu, treba da radi na tome da treba praktički da otvori pregovore i treba da ispuni uslove za otvaranje Plana rasta. Naravno, svi ovi predstavnici SNSD-a u državnim institucijama i na nižim nivoima u stanju su, nažalost, da blokiraju sve procese kao što vidimo da blokiraju.”

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara, koja nije održana zbog nedostatka kvoruma, među ostalim, trebao je biti Prijedlog programa ekonomskih reformi za period od 2025. do 2027. godine. Pred ministrima se trebao naći i Prijedlog strategije integrisanog upravljanja granicom i Akcioni plan provođenja ove strategije za period od 2024. do 2029. godine. Osim toga, ministri su trebali razmatrati Zahtjev za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Vijeća ministara, koji je dostavio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.