Otimačina ruske imovine na Zapadu: Ratni plijen ili suđenje do kraja svijeta

Evropska unija je postigla dogovor o proceduri korištenja prihoda dobijenih od zamrznute ruke imovine, objavljeno je iz Brisela. Vašington se zalaže za zapljenu zamrznute imovine ruske centralne banke na Zapadu, ali mnogi sumnjaju da će to Evropska unija učiniti jer postoji ogroman rizik da bi taj potez mogao poljuljati finansijsku stabilnost Unije. Rusija je već ranije upozorila da bi mogla uzvratiti zapljenom evropske, američke i imovine drugih zemalja koje se odluče na takav potez.

Kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. godine, SAD i zapadni saveznici, prije svih Evropska unija, zabranili su transakcije s Centralnom bankom Rusije i ministarstvom finansija. Tako je u finansijskim institucijama na Zapadu zamrznuto oko 300 milijardi dolara ruske državne imovine. Od toga je oko 200 milijardi dolara blokirano na računima u Evropi, najveći dio u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear.

„Putin novac voli više od svega. Što više milijardi on i njegovi prijatelji oligarsi i njegovi saučesnici izgube, to je veća vjerovatnoća da će zažaliti što je pokrenuo ovaj rat“, poručio je Volodimir Zelenskij, predsjednik Ukrajine.

I nastavio. Jer sukob u Ukrajini ulazi u treću godinu, a kraj se ne nazire. Među ukrajinskim - vrlo uključenim zapadnim partnerima,  primjećuje se opasan zamor ratom pa Kijev strahuje da će biti ostavljen na cjedilu u sukobu protiv Moskve. U Vašingtonu se vodi unutrašnja politička bitka za američku podršku Ukrajini, a i Brisel je pod veliki pritiskom da zbije redove 27-orke. Kijev računa i na podršku zemalja G7, među kojima je Kanada.

„Znamo da će i nakon rata Ukrajinci živjeti odmah pored veoma opasnog susjeda, Rusije. Zato smo posvećeni tome da vam ustupamo trajnu, predvidivu, i održivu podršku, uključujući podršku u obliku dugotrajne sigurnosne obavezanosti“, naglasila je Melanie Joly, ministrica vanjskih poslova Kanade.

Osim toga, sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta predvođenih SAD-om razmatra načine kako zamrznuta ruska državna sredstva - zaplijeniti i preusmjeriti Ukrajini za obnovu ratom razorene zemlje.

„Ruska Federacija će se suprotstaviti takvim odlukama, branit ćemo svoje interese, svoju ilegalno zaplijenjenu imovinu. Zadiranje u tuđu imovinu ponovo narušava cijeli ekonomski sistem, uključujući ekonomski sistem onih koji bi takve odluke provodili. To je naš stav. Uvjereni smo da su donosioci odluka svjesni neizbježnih posljedica“, istakao je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

Njemačku, Francusku i Italiju brinu pravne i finansijske posljedice, što uključuje odvraćanje investitora od ulaganja u eurozonu i Putinov mogući odgovor kibernetičkim napadima. Stoga se na stolu članica G7 našao blaži prijedlog da se ta imovina koristi kao kolateral za bankovne zajmove kojima se može finansirati obnova Ukrajine.

„Radimo na tome da zamrznutu imovinu Ruske Federacije iskoristimo za obnovu Ukrajine. Svima je jasno da Rusija mora platiti za svoju agresiju, i odluka G7 će biti ključna u tome“, navodi Dmitro Kuleba, ministar vanjskih poslova Ukrajine.

Natjerati Rusiju da agresiju na Ukrajinu plati, ne nakon rata, već što prije, i to od svojih deviznih rezervi koje drži na Zapadu, kako mnogi smatraju - ima neospornu moralnu i praktičnu osnovu, ali zasad nema nikakvog zakonskog uporišta.

„Možda je krajnje vrijeme da se uspostavi sveobuhvatni pravni mehanizam kojim bi bila omogućena zapljena zamrznute ruske imovine, uključujući državnu imovinu Centralne banke Rusije, i njihovo usmjeravanje za dobrobit Ukrajine“, smatra ukrajinski premijer Denis Šmihal.

Evropska unija je napravila prvi korak koji bi omogućio korištenje barem dijela sredstava Ruske centralne banke u Uniji.

„Mogu da kažem da imamo politički dogovor da završimo posao na osnovu prijedloga iz decembra, koji je fokusiran na korištenje prihoda od zamrznute ruske imovine“, izjavio je Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost.

Ranije je ministar vanjskih poslova Luksemburga Xavier Bettel u intervjuu za Reuters poručio je da se prema konfiskaciji ruske imovine odnosi s velikim oprezom.

„Zamislite da smo donijeli političku odluku da prebacimo milijarde Ukrajini. I šest mjeseci kasnije imamo zakonsku odluku koja kaže da ne smijemo da ih dajemo. Ko će onda platiti?“

„Onima koji tvrde da se ne možemo nositi s tim, krijući se iza pravnih argumenata, postavljam pitanje: Ako to ne učinimo - kako ćemo finansirati pobjedu Ukrajine i njenu uspješnu obnovu? Šta će se desiti ako Ukrajina izgubi rat? To bi onda za Zapad značilo mnogo veća izdvajanja za sigurnost“, tvrdi ekonomski analitičar Timothy Ash.

Ipak, osim zakonitosti takve odluke, evropske zvaničnike brine i upozorenje Evropske centralne banke da bi to moglo potkopati ugled eura. Na to računa i guvernerka Ruske centralne banke dok najavljuje da će oduzimanje imovine osporavati na sudovima.

„Što se tiče zapljene prihoda od zamrznute imovine, to bi moglo narušiti izglede da euro bude korišten kao rezervna valuta. U pogledu mogućih tužbi, kao što sam više puta rekla, mi se pripremamo za njih“, kazala je Elvira Nabiullina.

Jedan od žestokih kritičara Kremlja smatra da bi mogućnost povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću mogla ostaviti zemlje članice Evropske unije usamljene u podršci Ukrajini i odbrani od Rusije, stoga ih poziva da zaplijene rezerve Ruske centralne banke.

„Rekao je da će ukrajinsku krizu riješiti u jednom danu. Šta to znači? Zaustavit će finansiranje Ukrajine. Zato tvrdim, zanemarujući sve pristojnosti, da je konfiskovanje tih 350 milijardi dolara osiguranje od Trumpa. Potrebno je to učiniti prije izbora u Sjedinjenim Državama, tako da se, ako do toga dođe, Ukrajina može nastaviti braniti, i pobijediti, kako bi obnova bila moguća“, poručio je William Browder, kritičar Kremlja.

Ruski predsjednik na sve poteze i kritike sa Zapada odgovara ovako.

„Predviđali su, kao što znate, recesiju, propast, kolaps, da ćemo pod pritiskom sankcija ustuknuti, da ćemo se predati, da ćemo se raspasti. Htio bih im pokazati dobro poznatu gestu, ali neću to učiniti, jer je ovdje mnogo žena“.

Putin Zapadu ili obratno - ko će kome i šta pokazati ostaje nejasno. Jasno je jedino da je Putin nedavno izdao naredbu za pronalazak ruske imovine koja je pripadala bivšem Ruskom carstvu ili je bila u vlasništvu Sovjetskog Saveza. Time je defakto počeo lov na imovinu u inostranstvu na koju Rusija želi osigurati upis vlasničkog prava.

federalna.ba