Ostrvo koje mijenja oblik - Srce diplomatskog spora u Amazonu
U srcu Amazonske prašume, gdje se granice i kulture Perua, Kolumbije i Brazila susreću, jedno malo ostrvo koje stalno mijenja oblik postalo je neočekivano mjesto diplomatske borbe, prenosi CNN.
Santa Rosa je ostrvo na rijeci Amazon. Nema dogovora o tome kada se pojavilo iz vode, ali zvanično naseljavanje počelo je 1970-ih godina. Danas tu živi oko 3.000 ljudi. Međutim, zemlja na kojoj žive nije stabilna; oblik i veličina Santa Rose mijenjaju se s tokom rijeke. Svake godine se formiraju i nestaju pješčane barijere, dok glavni tok kopa nove puteve.
“Ako Bog želi, rijeka će se promijeniti i čak Santa Rosa može nestati,” rekla je Gladys Hari Leiva, vlasnica hotela koja na ostrvu živi 21 godinu.
Nestabilna geografija ostrva čini ga teškim za naseljavanje; porodice se prilagođavaju iz sezone u sezonu, prelazeći pješčane barijere tokom sušnih mjeseci, a zatim veslaju kanuima kroz poplavljena ulica kada dođu kiše.
Predmet želje okolnih zemalja
Posljednjih godina, kako Amazon doživljava suše i nepredvidive cikluse poplava, obrasci promjena na koje su se stanovnici navikli mijenjaju se zajedno s pijeskom.
Ipak, uprkos ovim ograničenjima, ostrvo je predmet želje okolnih zemalja. Peru i Kolumbija decenijama vode spor o tome kome ostrvo pripada. Kako se rijeka Amazon pomjera, tako se pomjera i međunarodna granica između dvije zemlje. Santa Rosa nikada nije bila čvrsta zemlja.

Izvor fotografije: EPA/STR
Glavni tok rijeke Amazon stalno erodira postojeću zemlju i taloži novi sloj zemlje. Svake godine rijeka nosi otprilike 1,2 milijarde tona sedimenta iz Anda prema Atlantiku, oblikujući obale i ostrva dok teče. Tokom mjeseci visokog vodostaja, voda izlazi i zadržava se preko poplavnih područja, ostavljajući do 30 centimetara nove plodne zemlje svake godine.
Stanovnici koji dugo žive u basenu navikli su na sezonske promjene vode i zemlje, ali sada je to sve nepredvidivije.
Prema Geološkoj službi Brazila, nivo vode na rijeci Amazon pao je na rekordno niske vrijednosti 2023. i 2024. godine, a posljedice se i dalje osjećaju u zajednicama uz rijeku. Za stanovnike ostrva Santa Rosa, suša znači prilagođavanje: cijene hrane rastu, putovanja postaju komplikovana, a neke porodice privremeno se sele bliže plovnim vodama.
“Navikli smo na poraste i padove,” rekla je Leiva. “Ali sada nikad ne znaš. Poplave dolaze u neobično vrijeme, a toplota postaje sve jača.” Moguće je da suše i poplave mogu ubrzati eroziju na nekim mjestima i brže formirati zemlju na drugima, kaže Paulo Olivas, ekolog i stručnjak za okoliš sa Florida International University.
“To je ono što čini budućnost mjesta poput Santa Rose neizvjesnom,” dodao je Olivas.
Granica koja se mijenja
Krhkost Santa Rose nije spriječila Peru i Kolumbiju da se bore oko nje. Zapravo, njena promjenjiva obala je pogoršala situaciju. Korijeni sukoba sežu u početak 20. stoljeća, kada su dvije zemlje pokušavale definisati svoje amazonske granice.
Prema Sporazumu Salomón–Lozano iz 1922. godine, Kolumbija je ustupila velike dijelove andskog teritorija Peruu, dok je dobila grad Leticia, koji se nalazi direktno preko rijeke od Santa Rose i ključni pristup rijeci Amazon. Taj sporazum i Protokol iz Rio de Janeira iz 1934. postavili su granicu duž najdubljeg plovnog kanala Amazona, liniju koja je trebala biti prirodna i trajna. Ali rijeka nikada nije bila statična.
Vremenom, promjenjivi tok Amazona stvorio je nova ostrva i preoblikovao granicu, ostavljajući nove teritorije poput Santa Rose za koje nijedna strana nije očekivala da postoje.

Izvor fotografije: EPA/STR
“Ostrvo može da se pojavi, nestane, poveća ili smanji,” rekao je German Vargas-Cuervo, vanredni profesor Nacionalnog univerziteta Kolumbije i stručnjak za geologiju i geomorfologiju prirodnih sistema. “Rijeka se pomjera i sve što je u njoj je dinamično.” Bivša predsjednica Perua Dina Boluarte posjetila je ostrvo u augustu. Njena posjeta je pratila agencija Associated Press koja je prenijela njene riječi: “Suverenitet Perua nije upitan; distrikt Santa Rosa de Loreto je peruanski i tako će ostati.”
Peru tvrdi da Santa Rosa pripada njima jer se mnogi stanovnici ostrva identifikuju kao Peruanci i ostrvo je pod upravom peruanskih institucija. Peruanska vlada je 2025. godine proglasila ostrvo distriktom, s ciljem da poveća pristup stanovnika javnim uslugama i “konsoliduje suverenitet.” Zemlja također tvrdi da je Santa Rosa ranije bila dio ostrva Chinería, teritorije dodijeljene Peruu prema Sporazumu Salomón-Lozano iz 1922.
Kolumbija to osporava tvrdeći da Santa Rosa nije postojala kada je sporazum potpisan i da stoga ne može biti predmet njegovih odredbi. Također tvrdi da se granica rijeke pomjerila, stavljajući Santa Rosu na svoj teritorij. Predsjednik Gustavo Petro je nedavno kritikovao Peru na društvenoj mreži X zbog “prisvajanja” ostrva.
Strateški i simbolički značaj
Uprkos maloj veličini, Santa Rosa ima strateški i simbolički značaj. Nalazi se na tromeđi Perua, Kolumbije i Brazila — ključnoj tački za trgovinu i putovanja duž Amazona. U posljednjih godina stekla je i skromnu slavu zbog hrane i turizma, privlačeći posjetioce u restorane na obali rijeke.
Leiva je porijeklom iz Yauyosa, Peru, i došla je na ostrvo zbog radnih prilika u turizmu. Ipak, uprkos ekonomskom rastu, Santa Rosa zaostaje za zemljama koje je polažu pravo. Infrastruktura je oskudna, struja je dostupna tek nekoliko godina non-stop, a nema kanalizacije i tekuće vode, pa stanovnici koriste bunare. Zdravstvo je nesigurno i uz malu podršku države.
Neki stanovnici, poput Leive, smatraju Santa Rosu rajem gdje međunarodni sukobi djeluju daleko, dok je snaga rijeke prisutnija. Tržišta su puna mješovitih valuta; na ulicama se čuju različiti jezici. Mnogi lokalci imaju dvojna ili trojna državljanstva, noseći peruanske lične karte zajedno sa onima iz Kolumbije i Brazila.
“Sve je ovdje mirno,” rekla je Leiva. “Svaki dan razmjenjujemo kulture, valute i poslove.”
Za sada život teče; djeca idu u školu, porodice otvaraju radnje, a turisti dolaze zbog prirode i hrane.
Ali ispod tog mira, rijeka i dalje teče i oblikuje pijesak, zrno po zrno. Iste vode koje održavaju ostrvo mogu ga i izbrisati, podsjećajući da je život na Amazonu jednako promjenjiv kao i sama rijeka.
federalna.ba/CNN (Isa Cardona)