Osobna asistencija u fokusu: u HNK najavljen zakon koji bi unaprijedio položaj osoba s invaliditetom

Asistivno pomaganje ključno je pitanje za kvalitetu života i položaj osoba s invaliditetom u društvu, istaknuo je na okruglom stolu održanom u Mostaru u organizaciji Koalicije organizacija osoba s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Predsjednica Udruženja „Ružičnjak“ Jasna Rebac kazala je u izjavi za novinare kako je uspostava asistencije i sustavnog rješenja kvalitetnog, sistemski uređenog asistivnog pomaganja, jedna od ključnih tema kojima se bavi Koalicija organizacija osoba s invaliditetom u HNK. Kada je u pitanju institucija asistencije u školama, Rebac je istaknula kako su u HNK postignuti značajni napreci.

- Prije nekoliko godina asistencija u nastavi za učenike s invaliditetom spominjala se tek u osnovnoškolskom obrazovanju, dok se srednjoškolsko obrazovanje uopće nije uzimalo u obzir, budući da tada nije bilo zakonske obaveze za taj oblik podrške. Međutim, vidljiv je napredak i počela se pružati takva vrsta usluge, ali ona još uvijek nije sustavno uređena – dodala je.

Po njezinim riječima, ono o čemu se također mora razgovarati je profil kadrova koji rade kao asistenti u nastavi.

- Ne omalovažavamo mi niti osporavamo sposobnost osoba koje se posvete tom poslu, ali ipak moraju postojati jasna pravila i hodogrami koji određuju tko može biti asistent u obrazovanju, kada može biti asistent i koje su njegove obaveze, kako bi usluga bila kvalitetna i davala bolje rezultate - poručila je Rebac .

Danijela Kegelj iz Udruge „Vedri osmijeh“ istaknula je kako se u društvu najčešće govori o asistenciji u školama i vrtićima, no to je samo jedan aspekt asistencije.

- Asistencija je nešto što osoba pruža drugoj osobi, a ne skup propisa i sličnih stvari. Već smo je spominjali kroz lokalne akcijske planove, no nažalost, nikada nije zakonski regulirana. Pravilnici o asistenciji ne postoje, nije definirano tko može biti asistent. Ono što je važno istaknuti jest da asistencija pokazuje koliko osobe s invaliditetom uz podršku mogu postići, a mogu jako puno - kazala je Kegelj.

Istaknula da se društvo često pravda nedostatkom novca, ali da su istraživanja pokazala kako je, u društvima koja imaju dovoljno sredstava, najisplativije ulaganje u pružanje usluge asistencije osobama s invaliditetom.

- Mislim da je krajnje vrijeme da počnemo raditi na tome – za početak na pravilniku o asistencijama u školama, zatim da govorimo o mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom uz asistenciju, pa dalje, korak po korak- naglasila je Kegelj.

Zastupnica u Skupštini HNK Vesna Šunjić naglasila je da je u HNK trenutno djelomično riješen problem osobne asistencije, prvenstveno u nastavi za djecu s teškoćama u svladavanju gradiva, ali da i dalje postoji prostor za napredak.

- Osobna asistencija u svakodnevnom životu prijeko je potrebna osobama s invaliditetom. Ako ste, primjerice, slijepa ili slabovidna osoba, ili imate poteškoće u kretanju, pogotovo u gradovima poput Mostara, praktično nijednu aktivnost ne možete samostalno obaviti bez pomoći. Zamislite, recimo, otići platiti račune, obaviti kupovinu, posjetiti frizera ili zubara – aktivnosti koje za većinu nas u gradovima predstavljaju rutinu, za osobe s invaliditetom su veliki izazov - kazala je Šunjić.

Ona je podsjetila da federalni zakoni dopuštaju da se pitanje osobne asistencije regulira na kantonalnoj razini.

- Već neko vrijeme radim na zakonu o osobnoj asistenciji koji planiram u doglednom razdoblju uputiti u skupštinsku proceduru. Rukovodila sam se zakonom o osobnoj asistenciji koji vrijedi u Republici Hrvatskoj, nedavno korigiranim u skladu s odlukama Ustavnog suda, kako bi se uklonila diskriminacija. Taj zakon je vrlo dobar i nema potrebe izmišljati toplu vodu – možemo primijeniti njegove odredbe i prilagoditi ih našem kantonu, iako je kod nas sve složenije jer nemamo zakon na federalnoj razini - istaknula je.

Po njezinim riječima, potrebno je definirati i način na koji će se osiguravati sredstva za osobnu asistenciju.

- No, to nas ne sprječava da krenemo u realizaciju i usvajanje zakona, u suradnji s Koalicijom udruga osoba s invaliditetom, jer smo prepoznali sve njihove potrebe – zaključila je Šunjić.

Fena/federalna.ba