OPEC+ smanjio dnevnu proizvodnju nafte za dva miliona barela

OPEC+ dogovorio je oštra smanjenja proizvodnje nafte, i to za dva miliona barela dnevno, što je izazvalo burnu reakciju Bijele kuće koja je tu odluku nazvala kratkovidnom. Očito je da iza odluke stoje Saudijska Arabija i Rusija, a tržišta su odmah reagirala povećavajući cijenu sirove brent nafte.

“Ne, poenta posjete Saudijskoj Arabiji nije bila nafta. Poenta je bila Bliski istok i Izrael i racionalizacija stavova. Ali ovo jeste razočaravajuće i ukazuje na to da postoje problemi”, kazao je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Ovim je američki predsjednik nedvosmisleno poručio da Saudijska Arabija kao lider OPEC+ grupe može očekivati posljedice, najvjerovatnije na polju kupovine američkog oružja kao i određene antimonopolske mjere. Podsjećamo, posljednji sastanak članica OPEC-a u Beču održan je prošle sedmice. Na snimku dolaska zvaničnika možete prvo vidjeti zamjenika ruskog premijera Aleksandra Novaka, a zatim i dolazak saudijskog ministra energetike, princa Abdulaziza Bin Salmana. Što će reći da su brojni izvještači sa tog sastanka već očekivali odluku, koju su očito dogovorile Saudijska Arabija i Rusija – da OPEC smanji dnevnu proizvodnju nafte za dva miliona barela dnevno. No, zanimljiv je i detalj sa početka pres-konferencije kada novinari pitaju saudijskog princa da li se tom odlukom ide na ruku Putinu ili je to čin ratobornosti protiv zapadnih sila?

"Pokažite mi gdje je čin ratobornosti – tačka", odgovorio je bin Salman.

"Ako mi dozvolite vaše kraljevsko visočanstvo. Mi ne ugrožavamo tržište energenata. Mi pružamo sigurnost, stabilnost za energetsko tržište", naveo je generalni sekretar OPEC-a Haitham Al-Qais.

Novinar: Cijena nafte?

"Sve ima cijenu. Energetska sigurnost također ima cijenu."

Dakle, smanjujući snabdijevanje ionako suženog tržišta, OPEC je iz ugla zapadnih sila, a posebno Washingtona, zabio nož u leđa obećanjima predsjedniku Bidenu u Rijadu tokom prošlomjesečne zalivske turneje, da se nastavi povećano kontinuirano snabdijevanje globalnog tržišta usljed oštrih sankcija Rusiji i zabrani uvoza njezine nafte zbog agresije na Ukrajinu.

‘’Govorila sam o ovome i prošle sedmice, kada je OPEC+ donio odluku o usklađivaju svoje energetske politike sa ruskim ratnim ciljevima, a protiv američkog naroda, što je dodatni ralog za ponovno razmatranje i preispitivanje odnosa sa Saudijskom Arabijom. Preispitujemo gdje se trenutno nalazimo i konsultiraćemo se sa parterima, kao i sa članovima Kongresa i donijeti odluku. Da bude jasno, nećemo donositi nikakve ishitrene zaključke", istakla je glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre.

Dakako da ova ocjena stoji iz ugla Bijele kuće. Amerika ima dostatne zalihe nafte i gasa, a intervencijama iz strateških rezervi, galon benzina na pumpama u Americi košta manje od 3,5 dolara, što će reći oko 70 američkih centi po litru. Međutim, ovu odluku mnogi smatraju i činom velikog neposluha Saudijske Arabije prema Americi mada ju je Bijela kuća nazvala "kratkovidnom". Saudijska Arabija je de facto lider OPEC-a, a svoju odluku o smanjenju dnevne proizvodnje za dva miliona barela dnevno, što je ekvivalent 2% globalne ponude, pravda rastućim kamatnim stopama na Zapadu i slabljenjem globalne ekonomije.

“Nastavićemo dokazivati da OPEC+ nije ovdje samo da bi opstao, već da opstane kao umjerena sila koja će donijeti sigurnost, poboljšanje i podršku anomalijama svjetske ekonomije", istakao je bih Salman.

Saudijska Arabija je odbacila kritike da se dogovara s Rusijom, koja je uključena u skupinu OPEC+, kako bi podigli cijene te poručila da je Zapad često vođen "arogancijom bogatstva".

“Danas se osjećamo mnogo uvjerenije da trebamo pružiti taj komfor tržištu. Međutim, ako se stvari promijene, dotjeraćemo to, čak i ako stvari postanu gore.”

Kremlj je odbacio bilo kakvu umiješanost na odluku o smanjenju dnevne proizvodnje, no ona je ipak bila vidljiva u Putinovoj izjavi tokom sastanka sa liderom Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je lakonski govorio o bilateralnoj saradnji njegova zemlje sa Rusijom.

‘’Aktivno radimo u okvirima OPEC+a. Znam kakav je vaš stav. Naše odluke, kao i naše akcije nisu usmjere protiv nikoga. Ne želimo nikome da stvorimo probleme. Sve što radimo usmjereno je ka tome da osiguramo stabilnost na globalnom energetskom tržištu.’’

‘’Uprkos teškim ekonomskim uslovima izazvanih pandemijom, uspjeli smo postići mnogo. Povećali smo trgovinski promet sa 2,5 na 5 milijardi. Oko pola miliona turista iz Rusije je posjetilo Emirate, i sve smo to postigli uz pomoć Rusije", naveo je Mohammed bih Zayed al Nahyan, predsjednik UAE i vladar Abu Dabija.

Jasno je da administraciju baš previše i ne brine cijena za siromašne ili srednje siromašne države, nego to što će određeni komoditet američkih operatera biti doveden u pitanje. Uostalom, nedavno se i njemački ministar ekonomije požalio na previsoke cijene američkih energenata, osobito tečnog plina. Naravno, nisu ni Evropljani izvan ovog kruga – namjera da se ograniči gornja cijena ruske nafte, da bi se izbjeglo mešetarenje članica Unije koje su zadržale različite kanale dobave od Rusa, naišla je na oštre osude čelnika energetskih divova, kao što je francuski Total energy. Patrick Pouyanne, generalni direktor Total energyja, namjeru Zapada da ograniči gornju cijenu za kupovinu ruske nafte nazvao je lošom idejom. S tim u vezi je i skori prestanak snabdijevanja američkog tržišta naftom iz strateških rezervi zbog čega se vode intenzivni pregovori i sa Venecuelom da bi nafta iz te zemlje išla na američko i evropsko tržište.

Ovoj je prilog iz magazina Svijet. kompletnu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba