Oko 100.000 djece koja koriste FB i IG svakodnevno izloženo seksualnom uznemiravanju

Meta procjenjuje da je oko 100.000 djece koja koriste Facebook i Instagram svakodnevno izloženo seksualnom uznemiravanju na internetu, uključujući "slike genitalija odraslih", navodi se u internim dokumentima kompanije. Nezapečaćena pravna dokumentacija uključuje nekoliko optužbi protiv kompanije na osnovu informacija koje je kancelarija državnog tužioca Novog Meksika dobila na osnovu prezentacija zaposlenih u Meti i komunikacije između osoblja. Dokumenti opisuju incident iz 2020. godine kada je 12-godišnja kćerka jednog izvršnog direktora Apple-a kontaktirana putem IG Direct-a, Instagramovog sistema za razmjenu poruka.

"Ovo je vrsta stvari koja ljuti Apple do te mjere da prijeti da će nas ukloniti iz App Storea", rekao je uznemireni zaposlenik Mete, navedeno je u dokumentima. Viši zaposlenik Mete je krajem prošle godine tokom svjedočenja američkom Kongresu opisao kako je njegova kćer kontaktirana putem Instagrama. Njegovi napori da riješi problem su ignorisani, rekao je.

U tužbi koju je 5. decembra pokrenula kancelarija državnog tužioca Novog Meksika, se navodi da su Metine društvene mreže postale tržišta za predatore djece. Raul Torez, državni tužilac, optužio je Metu da omogućava odraslima da pronađu, kontaktiraju i uznemiruju djecu. Kompanija je demantovala tvrdnje tužbe, rekavši da "pogrešno karakteriše njihov rad koristeći selektivne citate i izabrane dokumente".

U Metinom saopštenju se kaže: „Želimo da tinejdžeri imaju sigurno iskustvo na mreži koja odgovaraju uzrastu i imamo preko 30 alata za podršku njima i njihovim roditeljima. Proveli smo deceniju radeći na ovim pitanjima i zapošljavajući ljude koji su posvetili svoju karijeru očuvanju sigurnosti mladih ljudi i podrške na mreži.”

U tužbi se pominje i interna prezentacija o sigurnosti djece iz 2021. Prema tužbi, na jednom slajdu je navedeno da Meta „nedovoljno ulaže u manju seksualizaciju na IG-u, što je vidljivo po seksualiziranim komentarima na sadržaje koje postavljaju maloljetnici. Ne samo da je ovo užasno iskustvo za kreatore i posmatrače, već je i vektor za loše aktere kako bi se identifikovali i povezali jedni s drugima.” Također se  naglašava zabrinutost zaposlenih u Meti oko sigurnosti djece. U internom Meta chatu u julu 2020., jedan zaposlenik je pitao: „Šta konkretno radimo za brigu djece (nešto o čemu sam upravo čuo da se često dešava na TikToku)?“ Prema pritužbi, dobio je odgovor: “Negdje između nule i zanemarljivog”.

U Metinom saopštenju se kaže da je kompanija poduzela "značajne korake kako bi spriječila da tinejdžeri dožive neželjeni kontakt, posebno od odraslih". Tužba u Novom Meksiku uslijedila je nakon istrage Guardiana u aprilu koja je otkrila kako Meta ne uspijeva prijaviti ili otkriti korištenje svojih platformi za trgovinu djecom. Istraga je također otkrila kako se Messenger, Facebookov privatni servis za razmjenu poruka, koristi kao platforma za trgovce ljudima za komunikaciju radi kupovine i prodaje djece.

Zaposleni u Meta-i razgovarali su o korištenju Messenger-a „za koordinaciju aktivnosti trgovine ljudima“ i omogućavanje „svake faze eksploatacije ljudi (regrutovanje, koordinacija, eksploatacija) je predstavljena na našoj platformi“, navedeno je u dokumentima uključenim u tužbu.

Ipak, interni e-mail iz 2017. opisuje protivljenje izvršne vlasti skeniranju Facebook Messengera u potrazi za "štetnim sadržajem" jer bi to stavilo uslugu "u nepovoljan položaj u odnosu na druge aplikacije koje bi mogle ponuditi više privatnosti", navodi se u tužbi.

U decembru je Meta dobio kritike zbog uvođenja end-to-end enkripcije za poruke poslane na Facebook-u i putem Messenger-a. Šifriranje sakriva sadržaj poruke od bilo koga osim od pošiljaoca i primaoca, pretvaranjem teksta i slika u nečitljive šifre koje se dešifriraju prilikom prijema. Stručnjaci za sigurnost djece, kreatori politike i organi za provođenje zakona tvrde da šifriranje ometa napore za spašavanje žrtava trgovine djecom i krivično gonjenje predatora. Zagovornici privatnosti pohvalili su odluku za zaštitu korisnika od nadzora od strane vlada i organa za provođenje zakona.

federalna.ba/The Guardian