Održana i zenička projekcija dokumentarnog filma "Grad radnika i arhitekata"

Povodom obilježavanja 20. marta, Dana Zenice, sinoć je u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica održana tribina na kojoj je upriličena i zenička projekcija epizode ”Grad radnika i arhitekata”, posvećena Zenici i njenoj arhitekturi, iz dokumentarnog serijala “Betonski spavači”, a koja je prošle godine premijerno prikazana na Hrvatskoj radioteleviziji.

Autorski tim serijala “Betonski spavači”, koji realizira Hulahop produkcijska kuća iz Zagreba, ovogodišnji su dobitnici “Nagrade Zenice” za afirmaciju Zenice i jačanje njenog ugleda u zemlji i svijetu.

Nagrada će im, zajedno s ostalim laureatima, danas biti dodijeljenja na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Zenice, koja će , povodom 588. rođendana tog grada, u 16.30 sati biti održana u Velikoj sali BNP-a.

- Presretni smo da je to tako. Uvijek je postojao strah, jer se radi samo o jednom gradu, kojem je posvećena cijela emisija. Mi smo, stvarno, to radili pažljivo i jako smo se trudili da ne budemo manjkavi u tom prikazu. Očito je to do neke mjere i uspjelo, jer, evo, Zeničani i ljudi šire od grada Zenica govore s velikim oduševljenjem.

Prvo, da su otkrili nešto novo, a, Zeničani, da se predstavilo nešto čega su oni svjesni, ali se, možda, pomalo i zaboravilo - kazao je redatelj serijala “Betonski spavači” Saša Ban.

Zenica je, istakao je, bila sinonim za tešku industriju, ali urbanizam i arhitektura koje je ostavila teška industrija iz socijalističkog doba je “veliko otkriće” te većina ljudi za to nije ni znala.

-Kada smo se susreli s tim, susreli smo se s mnogim stvarima koje prepoznajemo kao dobre na svim mjestima gdje je urbanizam dobar, gdje je arhitektura kvalitetna, a u Zenici je to jako naglašeno.

Jednostavno, sve je na vrhunskoj razini po tom pitanju i, čini mi se, da grad, zahvaljujući tim stvarima, živi tako kako živi danas. A ljudi nekako zaboravljaju da je to tako i da je to ono što održava život grada. Upravo ta, neka, dobra osnovna ideja, neki sklad teške industrije, prirode, gradskog života, stambene zajednice…- naglasio je Ban, te dodao da su se u izradi emisije trudili slušati ljude iz grada te i sami nešto naučiti.

Čini mu se, kaže, da stariji, nostalgični ljudi iz ovog grada, ali i oni mlađi, postaju “svejsni stvari koje ih okružuju, a kojih nismo svaki dan svjesni”. Dokumentarni pristup može izložiti i ispričati priču na način koji, možda, ne vidimo u svakodnevnom životu, “osvijesti stvari koje nas okružuju svakodnevno”.

-Čini mi se da postoji žal i potreba za nekakvim skladom koji bi omogućio da se danas živi na kvalitetniji način i da se, zapravo, uči iz dobrih stvari, a da se, nekako, ide naprijed. Jer se mora ići naprijed, ne može se ići nazad - istakao je Ban.

Zenica je, dodao je, prvi grad koji im se i na ovakav način odužio, prijedlogom i dodjelom nagrade tog grada, zbog čega su zadovoljni i sretni. Ban je kazao da je “očito pogođena emocija”, oko čega su se oni jako i trudili, da ne prikažu samo “suhoparnu priču o arhitekturi, nego o gradu, razvoju i života u gradu”.   

U okviru tribine promoviran je i reprint monografije “Arhitektura Bosne i put u savremeno”,  autora arhitekata Dušana Grabrijana i Juraja Neidhardta, čije je prvo izdanje objavljeno 1957. godine. Knjiga predstavlja jedno od najvrednijih djela iz oblasti teorije arhitekture u historiji BiH, a Neidhardt je, prema ocjeni mnogih, najzaslužniji za današnji izgled Zenice, jer je postavio temelje modernog urbanog razvoja tog grada.

Historičar i profesor na Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici dr. Mirza Džananović, kazao je kako je javna diskusija na temu “Identitet grada”, a koja je uslijedila nakon promocije filma i knjige, bila prilika da se prezentira baština tog grada.

-'Betonski spavači' su, zaista, mislim vratili Zenici i građanima Zenice izgubljeno samopouzdanje, vratili su nadu da ovaj grad, zapravo, može i da, vrlo izvjesno, ima finu budućnost.

Postoji jedna izložba u MoMA u Njujorku (Muzej moderne umjetnosti u Njujorku, ), koja se zove “Betonska utopija”. Zenica je betonska utopija!- podvukao je Džananović, koji je istakao kako, nažalost, živimo u vremenu kada se ne priča o utopijama.

Ljudima se, dodao je, upravo zbog oduzimanja samopouzdanja, na određeni način oduzela i želja za maštanjem, za sanjanjem…Bez mašte i snova, kaže, nema ni napretka.

- Ono, što sigurno znam, da ćemo nakon ovog  događaja biti jedan, dva ili tri koraka naprijed ka traženju ili postizanju dogovora šta je to identitet Zenice i šta mi, zapravo, očekujemo od ovog grada u budućnosti.

Moja utopija, moj san, moja mašta je da Zenica, u ne tako dalekoj budućnosti, bude kandidat za Evropsku prijestolnicu kulture. Zato što, sigurno, imamo potencijal, a “Betonski spavači” su to pokazali svim nama, pa zašto ond, ne bismo počeli i da ostvarujemo naše snove - istakao je Džananović.

 Dokumentarni film o Zenici, koji je urađen u okviru serijala “Betonski spavači”, kazao je Džananović, umnogome će pomoći i njemu da prezentira nastavno gradivo svojim studentima.

Organizatori ovog događaja bili su Akademija nauka i umjetnosti BiH, Asocijacija arhitekata BiH i Filozofski fakultet UNZE te BNP Zenica, a učesnici tribine bili su dopisni članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH Radivoje Mandić i Amir Vuk Zec, zatim predstavnici Asocijacije arhitekata BiH i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici, prof. dr. Vedad Islambegović, prof. dr. Mirza Džananović te zenički novinar i književnik Selvedin Avdić, kao i nagrađeni dio tima Hulahop produkcijske kuće za seriju “Betonski spavači” – reditelj Saša Ban, scenaristkinja Nevenka Sablić i producentica Dana Budisavljević.

Zeničanin Vedad Islambegović, profesor je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ovom je prilikom, također, naglasio da je Juraj Neirdhardt  najznačajnije ime bh. arhitekture i čovjek koji je podario Zenicu, ovakva kakva jeste, odnosno, njen izvorni urbanistički koncept, koji se, manje-više, kroz vrijeme nije mijenjao. 

- To je čovjek, isto, koji nam je u naslijeđe ostavio najvažniju knjigu bh. arhitekture. Praktično, temelj onoga što mi danas radimo. Temelj savremene arhitekture BiH- kazao je Islambegović.

Specijalni gost tribine bio je arhitekta Slobodan Jovandić koji je projektovao Hotel “Internacional” te zgradu “Lamela”, koja je u svojevremeno bila najviša stambena zgrada u bivšoj Jugoslaviji.

federalna.ba/Fena