Još jedno odlučno „ne“ gradnji hidroelektrane na rijeci Bosni
Dok traje proces eksproprijacije na lokalitetu buduće protočne hidroelektrane „Janjići“ i kreiraju se projekti koje će investitor Elektropivreda BiH finansirati u okviru programa prijateljskog okruženja, predstavnici četiri mjesne zajednice uz podršku koalicije „Čuvari rijeka“ još su jednom upozorili na opasnosti koje taj projekt može imati po okoliš i kvalitet života lokalnog stanovništva.
Odlučno „ne“ još jednom gradnji hidroelektrane na rijeci Bosni na lokalitetu Janjići, od žitelja četiri mjesne zajednice u neposrednoj blizini izabrane lokacije za ova energetski objekt, ali i iz koalicije „Čuvari rijeka“ u kojoj djeluju brojne nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine. Razlozi konkretni:
“Mi se borimo svim pravnim sredstvima da zaustavimo ovu hidrocentralu jer ona ne samo da ugrožava MZ Janjići i ove ostale mjesne zajednice, ugrožava cijeli sliv rijeke Bosne do Save”, istakao je Miralem Kaknjo, predsjednik MZ Janjići Zenica.
“Dovoljno je da pogledamo neke druge centrale, dovoljno je da pogledamo njihova akumulaciona jezera i vidjet ćemo sve šta je na tim branama, šta se nakupi. Najveći razlog je što je rijeka Bosna rijeka četvrte kategorije”, kaže Hasan Hrnjić, predsjednik MZ Gorica Zenica.
I do sada su žitelji ovog područja dizali glas protiv gradnje hidroelektrane na lokalitetu Janjići, pored ostalog i peticijom sa 1.500 potpisa, nadležni ih ne čuju. A morali bi i zato što:
“Kroz naše iskustvo, prateći izgradnju hidroelektrana u svijetu mi smo već vidjeli koliko bi brane učinile život stanovnika ovdje gorim. Voda se zadržava, smrdi i postaje zagađena. Jednostavno, kvalitet života postaje lošiji. Ukoliko bi se ova hidroelektrana izgradila, život u rijeci Bosni bio uništen”, istakao je Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Organizacije Riverwatch.
“Dosadašnja naša iskustva, a mi se borimo protiv izgradnje hidroelektrana od 2004. godine, pokazala su da hidroelektrane nanose samo štete lokalnim zajednicama i da donose korist isključivo pojedincima i da građani nisu pitani”, naglašava Jelena Ivanić, predstavnica Centra za životnu sredinu Banja Luka čuvarica rijeka.
Nisu u ovoj borbi žitelja Janjića i još tri mjesne zajednice iscrpljene sve, posebno, pravne mogućnosti, iako je eksproprijacija potrebnih nekretnina u toku. Ovaj energetski kapacitet projektovan je kao protočna hidroelektrana, instalorane snage 15,75 megavata, sa godišnjom proizvodnjom od 77,26 gigavat sati takozvane “zelene“ električne energije. Planirana investicijaje 109,8 miliona maraka, od kojih je 60 miliona maraka kredit njemačke Razvojne banke.
“Nadam se da, pošto još ni jedan bager nije ušao u na gradilište, još nema dozvola koje treba da se izdejstvuju mislimo da još uvijek nije kasno da se ovaj problem riješi”, kaže doc. dr. Samir Lemeš, predsjednik UO Eko Forum Zenica čuvar rijeka.
I nije samo opasnost od ozbiljne štete po okoliš razlog zbog kojeg građani traže zaustavljanje projekta. Novi Zakon o zaštiti okoliša sa pratećom uredbom ne predviđa izdavanje okolinskih dozvola za hidroelektrane. Investitor je to imao na umu, pa je prije stupanja na snagu ove Uredbe podnio zahtjev za obnavljanje već postojeće okolinske dozvole. Kapacitet hidroelektrane sa predloženih 13,5 megavata u finansijskoj studiji, u okolinskoj dozvoli je povećan na 16 megavata.
“Prema članu 68. novog Zakona o zaštiti okoliša potrebna je prethodna procjena uticaja na okoliš ako dolazi do značajnih promjena u kapacitetu proizvodnje električne energije ili nekih okolišnih izmjena, bez obzira što je uredba donesena poslije, kada je investitor podnio zahtjev za obnavljanje”, pojasnila je Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja resursni AARHUS centar BiH čuvarica rijeka.
Iskustva i znanje ekologa iz BiH i drugih zemalja . Žitelji Janjića i ekolozi iz Zenice iskoristiće da bi osigurali vjerodostojne dokaze da je gradnja hidroelektrane Janjići opasna po okoliš. To moraju znati i nadležni, od investitora do državnih organa, ali i banaka koje će kreditirati ovaj projekt.
federalna.ba