Od prošlog jula jedna presuda i dvije optužnice za Srebrenicu

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da u prethodnim godinama nisu podizane optužnice, niti je bilo efektivnog rada na predmetima za Srebrenicu, što za posljedicu ima to da se godišnje izrekne jedna ili nijedna presuda za genocid.

- S druge strane, postoji ‘sijaset ostalih zločina’ koji se uopšte ne procesuiraju, iako su, po Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, protiv koje smo se borili, složeni predmeti u nadležnosti Tužilaštva BiH, pa među njima i predmeti za genocid. Nerad sada daje svoje rezultate. Ali ako pitate Tužilaštvo, oni će vam reći da statistički podaci govore nešto sasvim drugo - kaže Tahirović, javlja BIRN BiH. 

Prema njegovim riječima, procesuiranje je usporeno, pogotovo što se u zadnjih deset godina u prosjeku podignu jedna, dvije ili nijedna optužnica za genocid. Tahirović navodi da se sada nalazimo u poziciji kada će svi naći izgovor da nema svjedoka.

Postojeće optužnice, prema njegovom mišljenju, vrlo su upitne, kao i sam način vođenja sudskog postupka, što za posljedicu ima održavanje jednog ročišta u toku mjeseca.

- Sam proces podizanja optužnica od 2008. do danas je doživio kolaps. Rezultati takvog kolapsa su vrlo loše optužnice i loš sistemski rad Tužilaštva BiH - kaže Tahirović.

Iz Državnog tužilaštva su u odgovoru Detektoru naveli da je za genocid i ratne zločine u i oko Srebrenice u julu 1995. do sada podignuto oko 37 optužnica protiv više od 86 osoba.

Na temelju optužnica Tužilaštva BiH, kako dalje navode, izrečene su pravomoćne kazne od više stotina godina zatvora. Podsjećaju da, od ukupno blizu 800 godina zatvora izrečenih u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i zemljama regiona, oko 440 godina pravomoćnih kazni zatvora je izrečeno na temelju optužnica Tužilaštva BiH.

- Treba imati u vidu da su optužnice podignute u nekim predmetima u kojima su porodice žrtava dugo vremena čekale na procesuiranje odgovornih za ratne zločine. Kada je riječ o optužnicama za genocid i ratne zločine u Srebrenici, po prvi put su u domaćem pravosuđu u 2025. godini optuženi dužnosnici inženjerskih brigada, odgovorni za ukopavanje i kasnije skrivanje posmrtnih ostataka više od 4.000 ljudi u 24 sekundarne masovne grobnice - kazali su iz Tužilaštva BiH.

Od jula prošle godine je Tužilaštvo podiglo optužnicu za pomaganje u genocidu protiv Zorana Simanića i Dragana Jovića, koji, pored BiH, imaju i državljanstvo Srbije. U optužnici se navodi da je najmanje 829 zatočenika, muškaraca i dječaka bošnjačke nacionalnosti s područja Bratunca, prisilno dovedeno u osnovnu školu u naselju Roćević kod Zvornika, a zatim i do lokaliteta šljunkare na obali Drine u naselju Kozluk, te da su optuženi s drugim njima poznatim osobama, pucajući iz vatrenog oružja, učestvovali u ubistvima zatočenika tokom cijelog dana.

Suđenje Simaniću i Joviću još nije počelo jer Sud BiH nije dobio povratnu informaciju da li im je putem međunarodne pravne pomoći dostavljena optužnica, a nakon što je zamolnica upućena nadležnom organu Republike Srbije.

Optužnica je podignuta i protiv nekadašnjih komandira i zamjenika komandira u Inžinjerijskoj četi Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) Dragana Jevtića, Slavka Bogićevića i Damjana Lazarevića. Terete se da su davali konkretna uputstva na terenu pripadnicima Inžinjerijske čete tako što su lično na lokalitetima određivali precizne pozicije za kopanje primarnih grobnica, te rukovodili procesom ukopavanja tijela ubijenih u jame, radi prikrivanja tragova, neposredno nakon strijeljanja zatočenika.

Bogićević i Lazarević se još terete i da su tokom septembra i oktobra 1995. godine učestvovali u organiziranom premještanju posmrtnih ostataka iz primarnih masovnih grobnica u sekundarne grobnice. Njima trojici suđenje još nije počelo, a na nedavnoj statusnoj konferenciji u Sudu BiH je odlučeno da se na ročištu 9. jula pročita optužnica i iznesu uvodne riječi.

U Tužilaštvu BiH, kako su nam odgovorili, postoji i određeni broj predmeta koji su u fazi istrage ili prijave, u odnosu na događaje u i oko Srebrenice u ljeto 1995. godine, protiv više desetina osoba.

Šehida Abdurahmanović iz Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa” kaže da preživjeli i žrtve ne mogu nikako biti zadovoljni tempom procesuiranja počinilaca.

- Mnoge inicijative smo pokretali i podnosili prijave, zahtjeve svim institucijama od 1995. do danas… U pisanoj formi smo predavali prigovore, kritike, jer naša je obaveza da opominjemo nadležne da rade svoj posao - kaže Abdurahmanović i dodaje kako preživjeli ne gube vjeru da će u narednom periodu bar dio počinilaca doći pred lice pravde.

Apelacioni sud u Beogradu je nedavno potvrdio prvostepenu presudu kojom je nekadašnji komandant Drinskog korpusa VRS-a Milenko Živanović oslobođen optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva 1992. i 1995. na području Srebrenice.

Oslobođen je krivnje i da je svojim naredbama i radnjama učestvovao u prisilnom preseljavanju bošnjačkog civilnog stanovništva iz zaštićene zone Srebrenica. Teretio se da je 12. jula 1995. naredio da se obezbijede autobusi za evakuaciju iz enklave Srebrenica, obezbijedi regulisanje kontrole saobraćaja, te aktom molio Glavni štab VRS-a da dodatno odobri korištenje ukupno 12.000 litara goriva za potrebe 50 autobusa koji će biti angažovani za evakuaciju.

Protiv Živanovića je ranije Tužilaštvo BiH podiglo a Sud BiH potvrdio optužnicu za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Srebrenice i Žepe u julu 1995., te je naređeno raspisivanje međunarodne potjernice nakon što se tri puta nije pojavio na izjašnjenju o krivnji. Njegovo optuženje u Beogradu je uslijedilo nakon optužnice u BiH.

U Sudu BiH je u toku pet postupaka za Srebrenicu, od kojih su četiri predmeta za genocid. Sedmorici nekadašnjih komandanata i pripadnika VRS-a se sudi za genocid počinjen ubijanjem 65 Bošnjaka na području Šekovića i Vlasenice u julu 1995., kao i šestorici nekadašnjih pripadnika Zvorničke brigade koji se terete da su pomagali i podržavali organizovano ubijanje bošnjačkih muškaraca u Orahovcu 13. i 14. jula 1995., i u tom predmetu je zadnje ročište održano krajem januara ove godine.

Dvojici bivših pripadnika Milićke brigade VRS-a se sudi za ubistvo 31 bošnjačkog civila iz Srebrenice na lokalitetu Jasikovača, a petorici nekadašnjih pripadnika Zvorničke i Bratunačke brigade za pomaganje u genocidu, odnosno učešće u zatvaranju oko 830 Srebreničana u školi u Roćeviću, te njihovom transportu i ubistvima na obali Drine kod Kozluka.

Postupak koji traje već nekoliko godina vodi se protiv bivšeg komandanta Vlaseničke brigade VRS-a Mileta Kosorića. Sredinom juna je bilo zakazano ročište na kojem je Državno tužilaštvo trebalo dati završnu riječ, ali ono nije održano.

Prije pet godina je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, po kojima je Sud BiH u proteklih 12 mjeseci donio prvu pravosnažnu presudu. Vojin Pavlović je osuđen na jedinstvenu kaznu od tri i po godine zatvora zbog veličanja osuđenih ratnih zločinaca, ali i što je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. godine, za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano “11. juli – dan oslobođenja Srebrenice, hvala Vojsci Republike Srpske”.

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora – za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine. U MKSJ-u je 18 osoba osuđeno na pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora, u Sudu BiH 28 osoba na ukupno 464 godine zatvora, u Srbiji je osuđeno šest, dok su u Hrvatskoj procesuirane dvije osobe.

Abdurahmanović jedini način da se procesi ubrzaju i privedu kraju vidi u mogućim promjenama koje bi se desile u tužilaštvima, na način da dođu osobe koje će “malo odgovornije” raditi svoj posao.

- Imaju dosta materijala, dokaza, imena i prezimena, to će njima biti sasvim dovoljno. Ne moraju udruženja više ništa novo predati - navodi Abdurahmanović.

Tahirović kaže da pravosuđe u BiH nije odgovorilo zadataku kao što je to uradio Sud u Haagu, za koji mnogi imaju kritike, ali uopšte ne znaju kolika je veličina i rezultat rada Haškog tribunala, zahvaljujući kome su žrtve dijelom došle do pravde.

- Nisu na vrijeme podizali optužnice, nisu na vrijeme davali šansu da se procesuiraju najodgovorniji po hijerarhiji kako je radio Haški tribunal - zaključuje Tahirović.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.