Od lokalne pobune do globalnog utjecaja: Huti i njihov značaj
Huti su militantna grupa koja je izrasla iz dugotrajnog građanskog rata u Jemenu i postala najmoćnija politička sila u zemlji. Zahvaljujući svojoj blizini ključnom pomorskom koridoru na ulazu u Crveno more, imaju sposobnost da ometaju međunarodnu trgovinu, pojašnjava The Guardian.
Grupa, koja broji oko 20.000 boraca, pripada zajdijskom ogranku šiitskog islama. Huti su počeli stjecati širu podršku početkom 2000-ih među šiitskim stanovništvom Jemena, nezadovoljnim korupcijom i autoritarnim vlastima.
Dolazak na vlast
Huti su 2014. godine zauzeli glavni grad Jemena, Sanu, a godinu kasnije svrgnuli međunarodno priznatu vlast predvođenu predsjednikom Abd-Rabbuom Mansourom Hadijem. Hadi je bio primoran pobjeći iz zemlje.
Njegovi saveznici u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima potom su, uz podršku zapadnih zemalja, pokrenuli vojnu kampanju protiv Huta.
Posljedice rata
Građanski rat koji je uslijedio doveo je do približno 377.000 smrtnih slučajeva i raselio oko 4 miliona ljudi do kraja 2021. godine.
Ujedinjene nacije su 2022. godine posredovale u postizanju primirja između sukobljenih strana, koje se uglavnom održalo.
Uloga u regionalnim sukobima
Kao dio iranske „osovine otpora“, Huti su počeli napadati međunarodne brodove u Crvenom moru nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, što je pokrenulo nove izraelske napade na Gazu.
Njihove akcije u ovom ključnom trgovinskom pravcu izazvale su poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja.
Prekid napada i nove prijetnje
Huti su obustavili napade nakon primirja između Izraela i Hamasa u oktobru 2025. godine, koje su posredovale Sjedinjene Američke Države.
Iako SAD tvrdi da Iran naoružava, finansira i obučava Hute, ova grupa negira da je iranski proxy, ali priznaje političku bliskost s Teheranom.
Nakon relativne šutnje na početku američko-izraelskog rata protiv Irana, Huti su 28. marta ponovo lansirali rakete prema Izraelu, poručivši da će nastaviti vojne operacije dok Izrael „ne zaustavi svoje napade i agresiju“.
federalna.ba