Obnovljena Svrzina kuća u Sarajevu: U ponedjeljak za posjetitelje besplatan ulaz i sok od ruže
Svrzina kuća-ljepotica glavnog grada Bosne i Hercegovine, biser bosanske i bošnjačke stambene kulture orijentalnog tipa, nakon obnove ponovo otvara svoja vrata za posjetitelje.
Kako je najavljeno iz Muzeja Sarajeva, svečanost otvaranja Svrzine kuće predviđena je za ponedjeljak 18.11.2024. od 10 do 16 sati, kada će svi znatiželjnici biti počašćeni besplatnim ulazom i tradicionalnim đulbešećerkinim himberom (sokom od ruže).
“Sretni smo da je u mirisu svježine i punoj ljepoti možemo otvoriti, i da ćemo je kontinuirano održavati, štititi, popravljati i uživati u njenoj originalnosti i unutrašnjem i vanjskom ambijentu koji svjedoči stoljeća sklada i spokoja iza avlijskih vrata ovog unikatnog i najvećeg kompleksa stambene arhitekture” navodi se u saopćenju Muzeja Sarajeva.
Svrzina kuća je tipičan primjer tradicionalne bosanske arhitekture iz osmanskog perioda kada je privatnost porodičnog života i duha mahale bila izuzetno važna, značila je initimu ali ne i odvojenost od ostatka svijeta. Svaki dio je osmišljen na način da pruža slobodnu svim članovima porodice, pa je često ograda, odmah uz ulicu bila visoko postvaljena u cilju odvajanja privatnog od javnog prostora.
Toplinu i osjećaj prirodne slobode najviše odaje dvorište, koje je obično bilo obloženo oblim kamenom radi lakšeg održavanja. Šadrvan, fontana ili česma kao osnovni dio higijene prije ulaska u kuću, hajat, prizemlje ili poluprivatni prostor gdje se okupljala familija, te divanhana, prvi sprat koji je bio privatnog karaktera, a korišten je uglavnom za odmor i uzivanje čarsijskog vidika ili pogleda u prirodu.
Kuću je sagradila poznata sarajevska porodica Glođo, međutim ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo porodice Svrzo.
Stara sarajevska i begovska porodica Svrzo dala je više članova uleme. On su u svim periodima u Sarajevu bili aktivni u političkom i društvenom životu, kao i zastupnici pokreta za kulturnu, vjersku i prosvjetnu autonomiju Bošnjaka. Posjedovali su velika imanja u gradu i okolini, ali su im 1948. godine nacionalizacijom ona oduzeta (imanje na Betaniji, gdje se nalazi Golf igralište pripadalo je ovoj porodici). Danas je jedino ostala poznata Svrzina bosanska kuća kao ostatak kulturnog materijalnog naslijeđa.
Kuća je otkupljena od porodice Svrzo, sanirana i otvorena za javnost šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon opsade Sarajeva, rekonstruisana je i ponovo otvorena 1997. godine. Tokom 2005. godine izvršena je još jedna rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju.
Za ovaj spomenik kulture, Muzej Sarajeva izdao je Monografiju "Svrzina kuća" na bosanskom i engleskom jeziku.
federalna.ba