Odgovorite ljudima: Borba za ostanak zdravstvenog kadra je borba za opstanak države
Zašto je veliko nezadovoljstvo u zdravstvenom sektoru? Ima li novca za adekvatnu skrb pacijenata? Imamo li dovoljno kadra? Je li pacijent na prvom mjestu?
Gosti su bili Ismeta Krako, Enis Hasanović, Sanko Pandur, Rifat Rijad Zaid, Izet Hočko.
Donosimo najzanimljivije izjave.
Zdravstveni sistem vrlo lako izlazi na kraj sa ovim brojem oboljelih od leptospiroze, kazao je ministar zdravstva KS-a Enis Hasanović u emisiji Odgovorite ljudima.
„Nemamo teže oboljelih, nemamo smrtnih ishoda. Nažalost, imamo dvije epidemije odranije - morbila i pertusisa. Morbili su posebno opteretili tada zdravstveni sistem, ali ova epidemija nije u takvom kvantitetu i kvalitetu simptoma da bi opteretila zdravstveni sistem. Više je opterćenje za službe koje vrše čišćenje grada, za etažne vlastike, stanare..., ali bolnički i kapaciteti domova zdravlja su potpuno u redu. Svi mi mo zakazali - ovo je naš grad, ovo je naše javne površine, naši stanovi. Od onoga što to smeće ne odloži gdje treba i kada treba do toga da nema nekad dovoljno kontejnera. Svi smo u smislu lične i kolektivne higijene stanovanja tu zakazali“, upozorio je on.
View this post on Instagram
„Neke vlasti u nekim kantonima se ponašaju po sistemu 'koga nema bez njega se može'. Međutim, to se nekome može obiti o glavu. Kad se dođe do zida, onda pomoći tu nema. Mi se kroz sindikat borimo da zadržimo ljekare u državi Bosni i Hercegovini, u Federaciji, Kantonu Sarajevu - imamo ogroman problem sa odlaskom. Prvo doktora, a onda i drugog zdravstvenog kadra. Ali doktori su oni koji čine osnovu zdravstvenog sistema - pored medicinskih sestara i tehničara i ostalih pratećih zanimanja. Kroz našu borbu za ostanak zdravstvenog kadra mi se borimo i za opstanak države. Ako u državi nemamo dovoljno tog kadra, onda nemamo kvalitetan zdravstveni sistem, a onda i nemamo razloga da pružimo razlog i ostalim građanima da budu tu“, kazao je u emisiji Odgovorite ljudima Izet Hočko, član Upravnog odbora Saveza strukovnih sindikata doktora i stomatologa FBiH.
View this post on Instagram
Sanko Pandur, v.d. direktora za nastavu i nauku KCUS-a, govorio je o stanju na tom kliničkom centru: „107 sestara koje su otišle u penziju nisu zamijenjene ime za ime, što je zakon dozvoljavao. A ako se ispusti zakonski rok od 6 mjeseci, onda kažu - vama ta sestra tu i ne treba. Tako da smo izgubili 107 sestara. Zašto? Zbog neadekvatnosti planiranja popune sestrinskog kadra. 260 sestara je trebalo primiti preključer – odnosno pretprošle godine. Broj sestara u Kliničkom centru je 1.670 - od toga je srednjih medicinskih sestara, koje nose posao, 1.200. Ako stavite u odnos broj kreveta i broj sestara i imate jednu sestru na jedan krevet, a imate tri radne smjene, pitanje je kako se to treba. Klinički centar treba da ide ka cilju da ima 3.000 sestara, 1.000 doktora i 1.500 radnika koji su nemedicinski i da se približi nečemu što je bio predvratni nivo, kada je bilo 5.500 uposlenih“.
View this post on Instagram
„Postoji objektivno nezadovoljstvo u nekim parametrima, postoji subjektivno. Postoje oni među nama kojima da skinete Sunce i Mjesec s neba - malo je. Zovemo ih sada hejterima. Ali situacija se poboljšava. Situacija se na materijalnom stranu poboljšava - za prethodnih 7 godina 140 posto nije malo. Poboljšava se institucionalno zato što vidimo i ministre i ministarstva koja napreduju. Poboljšava se i sa aspekta komora, zato što mislimo da su komore - od kojih se očekuje i predlaganje i donošenja odluka - počele to raditi. Vidimo prave ljude na pravom mjestu. To je ono što remeti 'institucionalna opustošenost' s kojom smo se nosili prethodnih godina“, istakao je Rifat Rijad Zaid, predsjednik Ljekarske komore FBiH.
View this post on Instagram
„U zdravstvu postoji normativ kadra - koliko treba ljekara, specijalista, sestara, svih profila zdravstvenih radnika. Mi možemo to brojčano popuniti, ali problem je što Dom zdravlja - ženski kolektiv. 90 posto, a možda i više, jesu žene. Mi možemo imati po pravilniku popunjen broj, ali to nikako ne znači da su u tom momentu svi ti ljudi na poslu. Imamo jako puno koleginica koje su na porodiljskim odsustvima, na dugim bolovanjima zbog komplikacija trudnoće, česta su bolovanja zbog njegovanja članova porodice - uglavnom male djece, pa onda imamo zakonsku obavezu korištenja godišnjih odmora... Sve to utječe na proces rada i broj ljudi koje u datom momentu imamo“, rekla je Ismeta Krako, glavna medicinska sestra JU Dom zdravlja KS-a.
View this post on Instagram
federalna.ba