Novi udar na slobodu izražavanja i kritičko mišljenje u RS-u

Uprkos nizu kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija uvršten je u dnevni red sjednice Narodne skupštine Republike Srpske zakazane za 26. septembar. Ukoliko bude usvojen, sve neprofitne organizacije, koje se finansiraju iz inozemstva, bit će proglašene "stranim agentima". U konačnici, realno je i očekivati takav ishod, jer Dodikova koalicija ima većinu u entitetskom parlamentu. Nacrt ovog Zakona izazvao je zabrinutost i domaće javnosti i međunarodnih partnera Bosne i Hercegovine.

Nakon slobode govora, vlast u Republici Srpskoj odlučila je da se obračuna i sa nevladinim sektorom i to donošenjem zakona kojim će nametnuti strogi nadzor nad njihovim radom. I prije nego što je došao u skupštinsku proceduru Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj, nazivan je „zakonom o stranim plaćenicima“, a njegovo donošenje zagovarao je lično predsjednik entiteta Milorad Dodik:

„To podrazumijeva da prijavite svaku vrstu transakcije i sve ono što se djeluje i radi, zašto bi to bio nekome problem?“

Zakon, među ostalim, predviđa da nevladine organizacije Ministarstvu pravde dostavljaju finansijske izvještaje, umjesto Poreznoj upravi, kako je do sad bilo, čime se Ministarstvu daju odriješene ruke da upravlja radom nevladinog sektora. Dodatno zabrinjava što, u slučaju povrede odredbi Zakona, ministar pravde može predati zahtjev za zabranu obavljanja rada neprofitnih organizacija. Politička analitičarka Tanja Topić:

„Eksperti koji su analizirali Nacrt zakona utvrdili su da je on toliko loš da je jedina preporuka koju su mogli dati da on ne može biti usvojen, odnosno i da kao takav treba da završi u kanti za smeće. Ovdje postoji jedan veliki raskorak i jedna velika greška koju mislim da će platiti svi pojedinačno čime se ugrožavaju njihova osnovna ljudska prava.“

Iz Transparency Internationala BiH ističu da je posebno problematična zabrana političkog djelovanja nevladinih organizacija. Damjan Ožegović:

„Ovo rješenje ne ispunjava ni minimum zahtjeva u pogledu osnovnih ljudskih prava, a u prvom redu slobode udruživanja i slobode izražavanja.“

Centri civilnih inicijativa pozvali su zastupnike u Narodnoj skupštini da ne usvoje zakon u predloženoj formi, jer smatraju da nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Isti poziv uputila je i Delegacija Evropske unije u našoj zemlji, navodeći:

„Organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u demokratskim društvima i one su te koje pozivaju izabrane zvaničnike na odgovornost, bore se protiv korupcije i jačaju vladavinu zakona, te ih iz tog razloga autoritarni režimi širom svijeta napadaju i etiketiraju kao izdajnike. Zabrinjavajuće usvajanje izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske sa ponovnom kriminalizacijom klevete već je imalo zastrašujući efekat na slobodu govora u Republici Srpskoj. Umjesto evropskoj porodici, usvajanje ovog Nacrta zakona približilo bi Republiku Srpsku ovakvim režimima.“

Iako se Dodik pri najavi donošenja novog represivnog zakona pozvao na rješenja kakva postoje u Sjedinjenim Američkim Državama, iz Američke ambasade su ocijenili da je ono što je predloženo u konačnici puno bliže cenzuri i nadzoru kakve provodi Rusija. Navode da je represivan, nedemokratski i da će ovim zakonom Republika Srpska biti još više gurnuta u autokratiju i omogućiti vlasti izbjegavanje bilo kakvog nadzora i kritike.