Novi svjetski poredak bez iluzija: Trump dominira agendom u Minhenu

Američke demokrate iskoristit će ovogodišnju Minhensku sigurnosnu konferenciju kako bi evropskim liderima uputile jasnu poruku: vrijeme je da Evropa zauzme čvršći stav prema Donaldu Trumpu i njegovoj nepredvidivoj vanjskoj politici. U trenutku kada su evropske prijestolnice duboko podijeljene oko toga kako održati stabilne odnose s Washingtonom, skup u Minhenu prerasta u svojevrsni referendum o budućnosti transatlantskog partnerstva, piše u petak The Guardian.

Demokratska ofanziva protiv Trumpove diplomatije

Delegaciju američkih demokrata čine neka od najistaknutijih imena stranke i najglasniji kritičari Trumpa: guverner Kalifornije Gavin Newsom, kongresmenka iz New Yorka Alexandria Ocasio-Cortez, senator iz Arizone Ruben Gallego i guvernerka Michigana Gretchen Whitmer.

Njihova poruka Evropi nije diplomatski uvijena. Newsom je još u Davosu, na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, poručio da „udovoljavanje Trumpovim prohtjevima čini Evropu patetičnom na svjetskoj pozornici“, uz sarkastičnu opasku da je „trebao ponijeti štitnike za koljena“. Gallego je bio jednako direktan, optužujući Trumpa da „uništava globalni ugled i potencijalnu ekonomsku moć SAD-a zbog sitničavosti“, naglašavajući da „ništa od toga nije racionalno“.

Iako će američku delegaciju formalno predvoditi državni sekretar Marco Rubio, Evropljani se pitaju hoće li njegova poruka biti umjerenija od prošlogodišnjeg govora potpredsjednika JD Vance, koji je otvorio raspravu o tome dijele li SAD i Evropa još uvijek iste vrijednosti.

Evropa između prkosa i opreza

Evropski lideri dolaze u Minhen bez jedinstvene strategije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara odlučniji i samostalniji pristup, tvrdeći da je Trumpova administracija „otvoreno anti-evropska“ i da teži „rasparčavanju EU“. Nakon tzv. „grenlandskog momenta“, kada je Trump zaprijetio tarifama evropskim državama koje su se usprotivile njegovoj ideji preuzimanja Grenlanda od Danske, Macron je poručio da „Evropa ne smije klečati niti tražiti nagodbu po svaku cijenu“.

Macron upozorava na „dvostruku krizu“ – trgovinski pritisak Kine i „minut-po-minut nestabilnost“ iz Washingtona – te je najavio govor o mogućnosti da Francuska ponudi svoj nuklearni kišobran Evropi koja više ne može u potpunosti računati na američku zaštitu.

Suprotan ton dolazi iz sjedišta NATO-a. Generalni sekretar Mark Rutte poručio je da je iluzija vjerovati da Evropa može sama osigurati svoju odbranu bez SAD-a: „Ako neko misli da Evropa može bez Amerike, neka nastavi sanjati.“

Ipak, i unutar istočnih članica NATO-a raste uvjerenje da Trump popušta tek kada se suoči s odlučnim ekonomskim pritiskom. Jedan baltički diplomata procjenjuje da je upravo takav pristup natjerao Trumpa da ublaži retoriku oko Grenlanda, ali priznaje da se svako jutro pita kako učiniti svoju zemlju relevantnijom za Washington.

Novi svjetski poredak bez iluzija

U Minhenu će govoriti i njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, kao i Macron. Tema koja lebdi nad konferencijom jeste da li je stari poredak zasnovan na pravilima nepovratno nestao.

Kanadski premijer Mark Carney nedavno je u Davosu poručio: „Znamo da se stari poredak ne vraća. Nostalgija nije strategija.“ U njegovoj viziji, svijet ulazi u eru dogovora među velikim silama, gdje dominira logika moći, a ne multilateralnih pravila.

Evropska sigurnost i dalje je neraskidivo vezana za sudbinu Ukrajine. Trump traži brz mirovni sporazum pod uvjetima koji bi odgovarali Moskvi, dok je Vance poručio da „to nije naš rat“. Takva retorika stavlja Evropu pred teške izbore – između nastavka podrške Kijevu i redefiniranja odnosa s Washingtonom.

Istovremeno, lideri poput Carneyja, Starmera i Macrona pokušavaju obnoviti dijalog s Kinom, svjesni da Peking može profitirati od slabljenja američkog multilateralizma i preoblikovanja globalnih lanaca snabdijevanja.

U još jednom znaku evropske autonomije, Italija i Poljska – zemlje koje su dosad važile za najbliže američke saveznike – odbile su se pridružiti Trumpovom Odboru za mir, inicijativi koja bi centralizirala mirovne procese pod američkim patronatom, na štetu uloge UN-a.

Interregnum transatlantskih odnosa

Minhenska konferencija tako postaje simbol prijelaznog razdoblja – interregnuma između starog savezništva i novog, neizvjesnog poretka. Dok demokrate poručuju Evropi da ne pristaje na ucjene i „koercivnu diplomatiju“, dio evropskih lidera i dalje vjeruje da je očuvanje američke dobre volje ključno za sigurnost kontinenta. No, kako upozorava Macron, čekanje povratka demokrata na vlast možda neće spasiti Kijev niti osigurati evropsku stabilnost. Evropa se suočava s pitanjem koje nadilazi jednu administraciju: može li i smije li graditi vlastitu sigurnosnu arhitekturu u svijetu u kojem su stara pravila nepovratno izmijenjena?

federalna.ba