Novi plan Evropske komisije za proširenje: Stroži nadzor budućih članica do 15 godina
Mediji i analitičari u EU ocjenjuju da Evropska komisija (EK) novim planom za proširenje posebno nastoji zajamčiti vladavinu prava, a nadzorom u trajanju do 15 godina za nove članice otkloniti rezerviranost prema proširenju u nekim zemljama Unije.
Francuski list Le Monde navodi da EK želi „unijeti novi dah u posustalo proširenje... koje je gurnuto u drugi plan“ i postavlja pitanje „može li i želi li EU otvoriti vrata novim članicama“.
O tome i novom planu EK iduće sedmice raspravljat će šefovi država ili vlada EU. Pariški dnevnik Le Figaro napominje da Komisija u Briselu uvođenjem „stražarskog nadzora“ nad tim da li buduće članice provode propise i politike Unije „pokušava otkloniti rezerviranost nekih zemalja, uključujući Francusku“.
Televizijska mreža Euronews u prvi plan stavlja prijedlog EK da se budućim članicama obustave isplate iz budžeta EU i pravo glasa ako bi kršile vladavinu prava.
EU proširenje vidi i kao sigurnosno pitanje
U svim analizama ukazuje se na to da je EU zaključila da zbog ruske invazije na Ukrajinu mora iz geopolitičkih razloga primiti nove članice kako bi uspostavila vlastiti sigurnosni prostor.
„Ali već više mjeseci politička dinamika u prilog učlanjivanja Ukrajine i drugih zemalja gubi dah i snagu jer je“, objašnjava Le Monde, „to politički riskantno pitanje u ovim vremenima ekonomske posustalosti i uspona krajnje desnice svuda na starom kontinentu“.
U osvrtima medija skreće se pažnja na to da je evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila da se „ne žele novi 'trojanski konji' u EU, kao što je bio slučaj s Mađarskom“.
„Danas mogu reći, ne smije više biti novih Viktora Orbana“, rekla je komesarka Kos, a Euronews podvlači da to znači da bi novi prijedlozi EK trebali zajamčiti da promjene vlasti u budućoj članici ne mogu narušiti vladavinu prava i postupke donošenja odluka u EU.
U osvrtima se navodi da je EK istakla i zamisao o postepenom uključivanju kandidata u politike EU kako bi se, s jedne strane, otklonila rezerviranost, prije svega Francuske, Nizozemske i Njemačke, a i zato da novi članovi evropskog kluba već u ranoj fazi opipljivo osjete koristi od punog članstva.
Italijanska novinska agencija ANSA ističe da „EK prijedlogom o uvođenju institucionalnog nadzora za nove članice želi zajamčiti da ono što je utanačeno tokom pregovora o članstvu, a prije svega puno poštovanje vladavine prava, demokratije i temeljnih prava, bude poštovano i nakon ulaska u EU“.
Otvorena pitanja finansiranja i sistema glasanja
U osvrtu briselskog Centra za evropsku politiku (EPC) postavlja se i pitanje „hoće li EU unutar svojih institucija biti spremna za otvaranje vrata novim članicama ako dosad nije provela institucionalno preuređenje koje bi Uniju osposobilo da primi nove zemlje“.
Po mišljenju analitičara EPC-a, ostaje da se vidi „kako riješiti najkrupnija pitanja finansiranja proširenja i preuređenja sistema glasanja“, jer je dosad u postupku proširenja uvijek bila nužna jednoglasna odluka svih članica Unije, uz mogući veto jedne članice EU.
federalna.ba/Beta
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.