Novalić: Poskupljenja će biti, ali imamo mjere da odgovorimo

Ništa nije završena priča, pa ni ponovna korekcija penzija, s obzirom na to da su prilike u svijet tako nestabilne - poručio je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić, gostujući u emisije Rezime.

Naglasio je da su događaji u svjetskoj ekonomiji postali nepredvidivi: ne znamo da li idemo dalje u rast cijena, stagnaciju, stagflaciju ili smanjenje privredne aktivnosti.

“Ali smo sigurni da mjere odgovora na to bez problema možemo provoditi. Imamo dovoljno potencijala, nismo finansijski ni ekonomski iscrpljeni. Ukoliko cijene roba i usluga budu povećane, mi ćemo svakako donositi nove mjere. Koje će one biti, ne možemo odmah reći zato što ne znamo kakav će karakter povećanja biti”, istakao je Novalić.

Pojasnio je i da su najveći uzrok poskupljenjima u svjetu trenutni događaji u Ukrajini.

“Rusija i Ukrajina čine 20% izvoza krušnih žita. Petina stanovništva zamaljske kugle jede njihovu pšenicu. S druge strane, u izvještaju Svjetske banke stoji da je 70-80% učešća u proizvodnji gnojiva gas. Zato je hrana drastično poskupjela”, istakao je Novalić.

Podsjetio je i na još jednu pojavu uzrokovanu globalnim poskupljenjima - štampanje velike količine novca.

“U Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji štampane su velike količine novca, što stvara ogroman višak novca koji traži robu koje je u manjku i onda su cijene eksplodirale usljed nedostatka robe i viška novca na tržištu. Od ove situacije profitirali su oni koji imaju gas i naftu i koji imaju mogućnost štampanja novca. Budžet Federacije nije profitirao iz prostog razloga jer je protočan – sve što uđe u njega će i izaći. Drugo je pitanje politika potrošnje budžeta. On mora biti maksimalno socijalan i on to i jeste”, rekao je Novalić.

Osvrnuo se i na svoju izjavu da nije za sufinansiranje hljeba i goriva. Kaže da je to još jedna u nizu njegovih poruka koja se iskrivljeno tumači, a koja je, u suštini, ekonomski tačna.

“Mi kao Vlada mogli bismo reći da sufinansiramo s pola marke svaku veknu hljeba. Tada bismo mogli očekivati da hljeb bude jeftiniji pola marke i dostupniji stanovništvu, naročito siromašnom sloju. Pitanje je da li bi na to reagirali i trgovci i snizili cijenu za pola marke. Mi skupljamo javne prihode od svih građana - i siromašnih, i bogatih, i srednje bogati i mi bismo, sufinansirajući hljeb, omogućili bogatima da kupuju još jeftiniji hljeb. Ne želimo graditi takvo društvo, to nije socijalna jednakost. Mi ubiremo porez od svih i na drugoj strani potpomažemo socijalne kategorije. To važi i za gorivo, to važi za sve”, poručio je Novalić.

Na pitanje da li Vlada Federacije razmišlja o tome da pored vaučera za turizam uvede i vaučere za ogrjev i pelet, Novalić ističe da bi to mogao biti jedan od načina pomoći socijalno ugroženima.

“Međutim, mi smo se najprije odlučili na zabranu izvoza peleta i ogrjevnog drveta. Ukoliko cijena peleta ne bude niža u ova tri mjeseca, mi ćemo zabranu produžiti na još tri mjeseca. Vlada razmišlja i o vaučerima, o prehrambenom i higijenskom paketu. Sve dolazi u obzir, ali ovo je prva mjera. Čim ograničimo izvoz, cijena će pasti”, zaključio je Novalić.

Premijer Novalić komentirao je i najnoviju aferu praćenja federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića. Kazao je, između ostalog, da poziva nadležne organe da slučaj praćenja ministra Džindića istraže.

Na pitanje da li je na pomolu, možda, nova afera koja bi mogla zatresti Fedralnu vladu, Novalić je odgovorio: “Trese dva ministarstva, ali je u pitanju nedozvoljena upotreba državnih sredstava za borbu protiv kriminala koja umjesto da se koriste u te svrhe koriste se protiv svog ministra. Tražim od nadležnih organa da reaguju, sve ostalo su nagađanja.”

Osim Sanjina Bečiragića, pitanja federalnom premijeru u Rezimeu su postavljali i Svetlana Cenić, Ante Domazet i Igor Gavran.

federalna.ba