Novac iz Plana rasta još uvijek nije na raspolaganju – ključni sporazumi na čekanju

Bosna i Hercegovina je prošle godine stekla pravo za isplatu prve tranše sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Međutim, taj novac još uvijek nije na raspolaganju domaćim vlastima. Razlozi za to su isključivo političke prirode. A da bi BiH bila isplaćena prva tranša sredstava, potrebno je ratifikovati dva ključna sporazuma – sporazum o instrumentu i sporazum o zajmu. Iako su prošla tri mjeseca od odobravanja Reformske agende, ovi sporazumi još nisu ni u proceduri, zbog čega postoji šansa da BiH opet ostane bez dijela sredstava iz Plana rasta.

Tri mjeseca od odobravanja Reformske agende, Bosna i Hercegovina još nema ni nacrte dva ključna dokumenta – sporazuma o instrumentu i sporazuma o zajmu – bez kojih realizacija plana nije moguća. Riječ je o međunarodnim sporazumima koji moraju proći kompletnu proceduru usvajanja, uključujući Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH te oba doma Parlamentarne skupštine. Međutim, oni nisu još ni u proceduri. Ako BiH do ljeta ne ratifikuje ova dva ugovora, mogla bi izgubiti pravo na gotovo milijardu maraka iz Plana rasta, kazao je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto:

„Meni je žao, ali u razgovorima koje sam imao sa Direktoratom za proširenje u Evropskoj komisiji prošle sedmice u Briselu, oni su nedvosmisleno kazali da, ukoliko ovo ne uradimo u narednih nekoliko mjeseci, a znamo da treba vremena za ratificiranje međunarodnih sporazuma, izgubit ćemo oko milijardu maraka, koliko je predviđeno. A onda znamo da ulazimo u političku jesen. A onda naredne godine treba sve da se implementira i u tom smislu veliki je rizik da mi nikad i ne uđemo u ovaj sporazum, što bi bilo ne samo sramota nego ozbiljna šteta za građane i firme u BiH.“

Problem su i kadrovska rješenja, konkretnije – izbor koordinatora Plana rasta. SNSD zahtijeva da to bude Srđan Amidžić, aktuelni ministar finansija, tvrdeći da je riječ o uobičajenoj praksi, dok su ministri iz Trojke stava da ne postoji jedinstven evropski model. Analitičari upozoravaju da se ponavlja obrazac viđen kod imenovanja glavnog pregovarača s Evropskom unijom. Uslov je, ali nema dogovora ko će biti, kaže Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH:

„Smatram da je ovdje u pitanju politička prilika, odnosno taj politički ambijent koji utiče na samo imenovanje da se na određeni način ospori operativnost institucija BiH, pa i u ovom tehničkom aspektu.“

Reformska agenda donosi stotine miliona eura našoj zemlji, a približno sedam posto sredstava biće dostupno nakon potvrde ugovora, dok isplata ostatka ovisi o radu bh. institucija, jasan je stav institucija Evropske unije. U odobrenoj Reformskoj agendi za BiH suštinski se sve svodi na jednostavan prijedlog vlastima BiH – napravite promjene u korist građana, a mi ćemo osigurati finansijsku podršku za njihovu realizaciju.

„Postoji veliki rizik da će nedovoljna politička volja spriječiti provedbu reformskih koraka. Svaki završeni reformski korak prati odgovarajući iznos investicija. Bez reformskih koraka, BiH neće dobiti sredstva u iznosu od 976,6 miliona eura izdvojenih u okviru Plana rasta“, napisao je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik Unije u BiH Luiđi Soreka (Luigi Soreca) u svojoj kolumni, nakon usvajanja.

No, za isplatu novca iz Plana rasta, uz ratifikovanje sporazuma o instrumentu i sporazuma o zajmu, što je uslov za prvu tranšu, bh. institucije moraju riješiti još nekoliko bitnih pitanja. Među ostalim, tu je pitanje BHRT-a, koje bi otključalo 10,8 miliona eura, koliko vrijedi i ispunjavanje stavke o zaštiti novinara. Usvajanje Zakona o VSTV-u vrijedi čak 14 i po miliona eura, a druge stvari koje bi bile pokrivene ispunjenjem ovog uslova donijele bi još nešto više od 12 miliona eura kroz Plan rasta.

U konačnici, Bosna i Hercegovina mora provesti 113 reformi do naredne godine. A dotad treba iskoristiti i novac iz Plana rasta, koji je, opet, uslovljen reformama koje niko ne provodi.