Njemačka razmišlja o obaveznoj vojnoj službi nakon 13 godina
Tihe dogovorieberlinških koridora moći pretvaraju se u sve glasnije zahtjeve koji bi mogli zauvijek promijeniti sudbinu njemačke mladosti. Dok se europski kontinent suočava s najgorim sigurnosnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, Njemačka stoji pred prekretnicom koja će možda prisiliti hiljadu mladića da ponovo uzmu u ruke uniformu.
Njemačka će možda morati da vrati obaveznu vojnu službu kako bi ojačala svoju vojsku, rekli su poslanici Hrišćansko-demokratske unije (CDU), stranke kancelara Frierdricha Merca. Vlada izrađuje zakon za revitalizaciju vojske koja broji sve manje članova, a dosadašnje mjere za regrutaciju bile su na dobrovoljnoj bazi, dok poslanici CDU upozoravaju da bi te mjere morale da se zakrpe obaveznom mobilizacijom.
"Ako se ispostavi da značajne potrebe za članovima vojske sposobnim za odbranu i odvraćanje, posebno u svjetlu novih planova NATO-a, ne mogu da budu zadovoljene isključivo dobrovoljnim modelom, moraće da se uvedu obavezni elementi", rekao je Thomas Erndl, predstavnik CDU-a u skupštinskom odboru za odbranu.
Očekuje se da će novi model služenja vojne službe imati ograničen proces registracije, koji će biti usmeren na mlade ljude koji pokazuju interesovanje ili potencijal za vojnu službu, ali da taj proces ne predstavlja regrutaciju, već podsticaj za mlade da dobrovoljno potpišu kratkoročne ugovore s vojskom.
NATO-ovi zahtjevi stvaraju pritisak na Berlin
Program predviđa da svi osamnaestogodišnji muškarci popune upitnik na osnovu kojeg će se procijeniti njihova spremnost i podobnost za vojnu službu, a u njemu će moći dobrovoljno da učestvuju i žene te se očekuje da se na ovaj način godišnje regrutuje oko 5.000 mladih.
Ministar odbrane Boris Pistorius nedavno je objasnio da će Njemačka morati dodati čak 60.000 dodatnih vojnika kako bi ispunila nove NATO-ove ciljeve za oružje i personal, jer savez jača svoje snage kao odgovor na ono što vidi kao povećanu prijetnju od Rusije. Trenutno je Bundeswehr kratak za 21.826 ljudi od cilja koji čini 203.000 aktivnih članova.
Erndl je dodao da poslanici CDU-a na koalicioni sporazum sa Socijaldemokratskom partijom (SPD), u kojem se navodi da će obnavljanje vojne službe u početku biti dobrovoljno, što gledaju kao na otvaranje mogućnosti za vraćanje obavezne vojne službe.
Ministar odbrane Boris Pistorius, član SPD-a, rekao je u parlamentu u maju da je dobrovoljno prijavljivanje bila početna mjera, kao i da je u vojsci i dalje premalo ljudi za ono što ona mora da postigne. Pistorius je, ipak, odbacio vraćanje obavezne vojne službe u bliskoj budućnosti.
Vojni sindikati upozoravaju na kritičan nedostatak
Njemačka je ukinula obaveznu vojnu službu 2011. godine i taj sistem je oblikovao i vojsku i civilno društvo, dok vojska trenutno broji 181.500 članova. Vođe vojnih sindikata upozoravaju da je Njemačkoj potrebno oko 260.000 vojnika kako bi ispunila svoje vojne obaveze, što predstavlja razliku od skoro 80.000 ljudi.
Obavezna vojna služba trebala bi biti ponovo uvedena ove godine u Njemačkoj, rekao je jedan od vodećih zvaničnika partije koja je pobijedila na nedavnim federalnim izborima, usred rastućih pitanja o pouzdanosti američkih odbrambenih obaveza.
Merz je nedavno predložio značajno povećanje troškova odbrane, a odredba bi oslobodila troškove odbrane iznad 1% BDP-a od pravila o kočnici duga, omogućavajući Njemačkoj da povećava vojna ulaganja bez ograničenja.
Ova diskusija o ponovnom uvođenju obavezne vojne službe u Njemačkoj otkriva dublji problem evropske sigurnosti u doba kada se geopolitičke prijetnje multipliciraju brzinom koju kontinenet nije iskusio decenijama. Dok političari traže balans između demokratskih vrijednosti i sigurnosnih potreba, činjenica da najveća evropska ekonomija razmišlja o prisilnoj mobilizaciji svojih građana govori o ozbiljnosti trenutne situacije. Pitanje nije više da li će se Europa militarizovati, već koliko brzo i efikasno će to učiniti u trci s vremenom koje joj možda i nije naklonjeno.
M.O.