Nije šuma sve što je drvo

Zakotrljali se balvani i krčmljenje državne imovine u Federaciji. Kotrlja se i otima godinama. Otimačina po zakonu a protivustavno. Zakon dozvolio da se gradi i bogati a Ustav zabranio da se pljačka i uzurpira imovina BiH. RS nije izuzetak jer i u Federaciji se otima od države, a imovina se našla u kandžama građevinskih lobija. Bez nacionalnih podjela krčmi i HA i BE komponenta, vitalni interes profit, a ne država. Gradnja predizborne kampanje počela a i Federacija svoje dodike ima.

Od Dodika se ne vidi Federacija. U pohodu na teritorij kako bi imao kolateral za zadužiti entitet i u konačnici ga pripojiti Srbiji, Dodik državnu imovinu knjiži na RS. I dok su svjetla reflektora uperena na glavnog separatistu i rušitelja Ustava, državna imovina u Federaciji stavljena na rasprodaju. Šume, vode, poljoprivredna zemljišta, pa i more ima svoju cijenu i novog vlasnika. Znaju li lideri, šta im vlast radi?

Ismet Velić kaže: "Različiti su pokušaji da se realizira promjena prava na državnoj imovini."

"Često su se oni bavili time na državnom nivou. Išli u Brisel, pričali o vizijama, a ovi na lokalnom nivou to knjižili na sebe i ove sitne varalice i sitni seoski političari su knjižili na razne tajkune i tu imovinu", istakao je Irfan Čengić.

"Ja sam rekao da su tu najčešće bile u sprezi strukture koje su po defaultu imale obavezu da štite imovinu političko-partijske strukture u vlasti strukture tajkunske naravi", kaže Muharem Cero.

Otimačina državne imovine pri kraju je u RS-u, još svega tri posto čeka pečat tog entiteta. Istovremeno, u Federaciji scenarij na izgled sličan, ali u korist pojedinaca, uglavnom strankama na vlasti bliskih privrednika.

Vlado Rašić pojašnjava: "Ovo je ZK napravljen 1887. gdje je država upisana kao vlasnik tog zemljišta. Napravljena je promjena kategorizacije zemljišta sa šumskog na građevinsko i otišlo dala se odluka suglasnost da načelnik napravi licitaciju i prodaju zemljišta."

Na ovom lokalitetu u općini Grude navedeno državno zemljište je nakon licitacije i prodato.

"Pozivam vas da odustanete od ove prodaje jer je ona nezakonit ai neustavna i svi vijećnici mogu dobiti krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja", govorio je Vlado Rašić na sjednici OV Grude u septembru prošle godine.

Ovo je jedini video zapis sa sjednice Općinskog vijeća Grude dostupan javnosti, jer je nakon upita Mreže o ovoj temi snimak obrisan sa zvaničnog youtube kanala Općine. A na sjednici su opozicioni vijećnici izrazili i sumnju da je kupovina unaprijed dogovorena u korist HDZ-ovog bliskog privrednika koji je i kupio više od 330 metara kvadratnih, odnosno dvije od devet parcela koje je Opština upisala kao svoje vlasništvo. I tu je suština problema i matrica rada. Ovaj ZK izvadak pokazuje da su pomenute parcele u stvari ŠUMA - čiji je vlasnik isključivo država BiH.

Velić naglašava: "Šume su nesto što predstavlja državnu imovinu, vlasništvo je isključivo tog karaktera."

"Šume mogu biti vlasništvo BiH, a kantoni i jedinice lokalne samouprave i entiteti trebali bi da upravljaju tim šumama jer kako presuda Ustavnog suda kaže država BiH nema nadležnosti i aparat da upravlja tim resursima, ali to je njihovo vlasništvo", pojašnjava Čengić.

Iz Općine Grude potvrđuju prodaju zemljišta tvrdeći da je prenamjena parcela izvršena a da su one prema važećem prostornom planu Općine imale status-ostalo građevinsko zemljište. Općinski načelnik demantovao je tvrdnje da je uradio išta protuzakonito.

"Bilo je nedavno pokušaja preko sarajevskih medija i federalnih zastupnika i drugih političkih stranaka da optuži ovu općinsku administraciju tobože eto da mi nekim nezakonitim djelovanjem odmažemo, zamislite tezu, ne stanovnistvu i mještanima opštine, nego eto državi BiH", kazao je Ljubo Grizelj.

Godinama ranije - južnije, slična priča. Općina Ravno prodala je čak sedam miliona kvadrata najatraktivnijeg šumskog zemljišta po svega 1 marku po metru kvadratnom i to sinu hrvatskog generala Ivana Čermaka. To je bio razlog povlačenja evropskih sredstava za izgradnju graničnog prijelaza prema Hrvatskoj. Okolnosti pod kojim je državno zemljište prodato privatniku, a koji ga je kasnije po višestruko višoj cijeni preprodao, nikada nisu razjašnjenje niti se država time bavila.

"Poslije je to zemljište po praksi kakva se radila ovdje pretvarano u građevinsko zemljište i naravno dobilo svoju putanju višestruke koristi za kupce. U svakom slučaju opština Ravno nije mogla biti titular prodaje", dodaje Cero.

Državna imovina je kolateralna šteta različitog tumačenja nekoliko federalnih zakona čija je ustavnost upitna. Šume, vode i poljoprivredno zemljište u labirintu neustavnih zakona i alat za zloupotrebu odnosno otimačinu državne imovine.

"Pa sve je po zakonu, ali zakon nije po Ustavu", ističe Čengić.

Matrica dobro poznata i svugdje primjenjiva.

Muharem Cero kaže: "Poznato mi je da se recimo i šumsko zemljište, državno zemljište pretvaralo, i mijenjalo vlasnika i pretvaralo u privatno vlasništvo po bagatelnim cijenama od 0,50 marke po kvadratu."

Irfan Čengić naglašava: "Kvazi privrednici, kvazi političari krčme javnu imovinu. Pod izgovorom za šta, pod izgovorom za javno dobro uglavnom za razvoj privrede investicija ali finalni rezultat toga je da država ostaje bez imovine, da te neke investicije ne daju baš tog nekog efekta."

Šume ovdje više nema.Turistička destinacija, olimpijska planina i veliko gradilište. Ovo je poslovno-sportski centar Trnovo. Višemilionski projekat, a od starta izazvao reakciju. Ponovo pretvorba šumskog u građevinsko, uknjiženo na općinu pa dijelom preprodato.

Ibro Berilo navodi: "Nije to šuma, to je kultura, nije šumsko zemljšte, to je kultura koja je obrasla šumom, a to je građevinsko zemljište."

"Eto jadan on, naraslo na građevinskom zemljištu šuma i on to morao da posiječe i da plati kaznu, a to što napada Sarajevo šume upravu je i Sarajevo šume rade neustavne stvari, ali to što Sarajevo šume radi neustavne stvari ne znači da on radi ustavne stvari", kazao je Čengić.

U izgradnji se krenulo bez izmjene regulacionog plana i procjene uticaja na okoliš. Šumu su iskrčili i prodali, a studiju uticaja na okoliš rade već dvije godine.

Azhar Kalamujić objašnjava: "Općina Trnovo je prije nego što je počela sječu i gradnju na tom području i otkupila zemljište od Sarajevo šuma to je državno zemljište kojim su raspolagali kao državno preduzeće Sarajevo šume."

"Je li to bila državna imovina ko je bio vlasnik prije vas? Vlasnika je prije nas je ee ovaj Nađa. Kantonalno javno preduzeće Sarajevo šume. Kako si oni mogli? Nemojte to mene pitati, pitajte njih, pitajte one koji su dužni za to, nisam ja tu adresa", kaže Ibro Berilo.

"Sarajevo šume ne razlikuju se puno od Šuma Srpske kada je u pitanju državna imovina. Vi imate velike primjere poput Bjelašnice gdje je šumsko zemljšte pretvarano u građevinsko i gdje je izvršena eksproprijacija pa je plaćen novac KS kao da je Kanton Sarajevo vlasnik toga – nije Kanton Sarajevo vlasnik tih šuma", navodi Čengić.

I ovdje poput Gruda kriju se iza planova- onog regulacionog iz 1982. te trenutno važećeg Prostornog plana KS.

Ibro Berilo kaže: "Tu se radi o građevinskom zemljištu koje je obraslo kulturom sa šumom, jer granice građeviskog zemljišta su jasno definisane 1982. i 1985. i prostorinim planom. Mi nikad te granice nismo mijenjali, nije usvajalo ovo Vijeće, nije usvajao Ibro Berilo."

"Prostorni plan Kantona Sarajevo koji imamo 2003-2023. to nije definisano kao šumsko zemljište. Ovo neizgrađeno građevinsko zemljište u katastru i zemljišnim knjigama se vodi kultura šuma. Druge, treće klase. Sve do privođenja zemljišta krajnjoj namjeni. DAKLE ONO JE SADA KLASIFICIRANO KAO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE – Ne, ono je po namjeni građevinsko zemljište a kultura i klasa je šuma", kazala je Nađa Mišilić.

U ZK izvadku za ove parcele i dalje piše da se radi o šumi druge klase i nekategorisanom putu. Dio je u vlasništvu općine Trnovo, a dio onih privatnika kojim su ih prodali za izgradnju apartmana.

"Općina je zemljište koje je kupila za 2 marke prodavala za namjene 110 maraka što je 50 puta skuplja vrijednost. Osim toga Općina na svaki kvadrat izgrađenog objekta na tom zemljištu naplaćuje rentu od 200 i nesto KM. Radi se o ogromnim zaradama na uštrb državnog zemljišta. Tačnije rečeno za 92 duluma zemljišta oni su platili oko 180 hiljada KM. A to zemljište ja sam izračunao po onim cijenama koje oni prodaju za 9,2 miliona maraka", ističe Azhar Kalamujić.

"Problem je osporavanje razvoja Općine Trnova neće se usporiti razvoj Trnova mi ćemo poštovati postojeće zakone. To ćemo raditi, vidite koliko me napadaju da sam kršio zakone, davno bih ja bio tamo gdje se mnogi raduju", dodaje Berilo.

Berilo je pod istragom kantonalnog Tužilaštva Sarajevo, no ne zbog državne imovine, već sumnji u nelegalnu sječu šume ali i propusta prilikom izgradnje ovog centra.

"Utvrdili smo da je Općina Trnovo nelegalno posjekla preko 35 duluma šumskog zemljišta, kvalitetnog šumskog zemljišta što odgovara površini 5 do 6 fudbalskih terena. Dio posječenog drveta gospodin Berilo je prodao firmi iz Trnova posredstvom tendera ali oko 400 kubnih metara je nestalo", pojašnjava Kalamujić.

"Pa nije Općina Trnovo sjekla šumu. Ako je neko posjekao bespravno šumu, ko čuva šumu, šumari. Tamo ono što se pozivaju da je općinski načelnik, ja sam kažnjen prekršajnim nalogom za 1000 maraka za šumski red, ne za bespravnu sječu", kaže Berilo.

Pod lupom je i kantonalnog Ureda za borbu protiv korupcije koji je javno iznio niz kompromitiirajućih informacija na račun Općine Trnovo.

"U to vrijeme općina nije imala procjenu uticaja na okoliš ali je uprkos tome započela njegovu realizaciju."

Faruk Kapidžić ističe: "Očito da nema niko namjeru da to zaustavi, a pogotovo gore opština, opštinske službe i načelnik jer mi sad gore imamo privatnu planinu koja je bukvalno oteta od građana."

I dok se iščekuju procjene uticaja ovoga objekta na okoliš i vodu, za mnoge je to još jedno apartmansko naselje na ionako betonom okovanoj Bjelašnici. No za Berila je to poslovna zona uz tvrdnji da na Bjelašnici nema bespravne gradnje.

"Pa to je poslovna zona. Sportska zona, to se tretiraju smještajni kapaciteti je proglašena prije mene, prije rata, nismo mi ništa u tom dijelu ni mijenjali, tu je radio bivši grad kada se radila, pripremala Olimpijada i oni su tada to u nas onaj proglašavali."

"To je proglašeno javnim dobrom da je izgradnja apratmana i šta će već gore biti sportskih centara javno dobro, iako se zna da su krajnji korisnici privatna lica,  dakle a jasno u zakonu 14. i 15. je u zagradi opisano šta javno dobro i tamo se nigdje apartmani ne spominju", ističe Čengić.

Azhar navodi: "Riječ je o jednoj obmani, čitav projekat je osmišljen da bi se napravio sportski tereni, a zapravo je projekat utrpan od 14 apartmanskih zgrada koje ni po čemu ne pripadaju poslovno-sportskom centru. Radi se o nastavku apartmanizacije Bjelašnice."

A u Neumu ne nedostaje apartmana pa su uspjeli riješiti, po lokalnom prinicpu, međudržavni spor. Mali i Veliki Školj u zemljišnim knjigama imaju vlasnika. Općinu Neum. Pitali smo po kojem principu su ovo, ali i čitavu obalu, te more upisali kao općinsko vlasništvo. Odgovor do finaliziranja priče nismo dobili, no stvari stoje ovako- more su proglasili vodom druge kategorije.

"U zakonu o vodama je sve pobrojano koje su sve rijeke prve kategorije i navedeno je sve rijeke koje ovdje nisu spomenute su rijeke druge kategorije, a oni su podveli pod to i more, kao da je druge kategorije", navodi Čengić.

Ismet Velić kaže: "Vodna dobra, more, rijeke, jezera itd. predstavljaju opća dobra. Ta opća dobra ne mogu biti ni predmetom prava vlasništva."

Iz OHR-a poručuju da je na nadležnim institucijama i organima da utvrde tačnost ovih navoda, te adekvatno istraže i procesuiraju svako nezakonito raspolaganje ili preknjižavanje državne imovine u bilo kom dijelu BiH.

"Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH propisano je da je ništavno svako raspolaganje utvrđenom državnom imovinom koje je izvršeno suprotno odredbama tog Zakona. Što se tiče navedenih zakona FBiH, za ocjenjivanje ustavnosti svake potencijalno problematične odredbe ili zakona kojim se reguliše državna ili javna imovina nadležan je Ustavni sud BiH."

Milan Dunović je istakao: "Neko je ciljano iskoristio rupu u jednom zakonu da to izvrši u svoju ličnu korist ili u korist općine.  Ako bude protuustavnog djelovanja naravno idem prema Ustavnom sudu FBiH."

"Ako je neko izlaz na more ispod radara uknjižio prije tri godine na jedinicu lokalne samouprave i naši lideri o tome pojma nemaju, to nam dovoljno govoro ako se tu u Neumu radi na otvorenom moru, šta se tu tek radi u Teočaku, Sapni, Kladnju, Varešu", naglašava Irfan Čengić.

Ispod radara godinama se krčmi državna imovina. Posebno interesantne poljoprivedne zadruge ali i kasarne. I dok Dodik radi javno s ciljem da bude što manje države, i u Federaciji se pobrinuli za isto, samo je motiv drugačiji.

"Ovo u Federaciji je čisti interes privatni, bogaćenje", smatra Čengić.

"I jedna i druga strana ne mogu, ne bi trebale u postupku donošenja zakona da pristupe na način što bi tražili, ishodili da korupitvno-kriminalne radnje na državnoj imovini budu legalizirane.", navodi Cero.

Zato zakon o državnoj imovini i nemamo. Zaštitnici interesa naroda u tome ne vide nacionalni vec partijski i lični interes, pa su ono najvrijednije dali u bescijenje. Otimačina brda, šum , mora, a i zrak će doći na red.

Ovo je priča iz političkog magazina Mreža, cijelu emisiju pogledajte OVDJE.

federalna.ba