Nema mnogo stolara i tesara - potražnja je četiri puta veća od ponude
Zanati su ranije bili veoma razvijeni u našem društvu. Najčešće su se znanja prenosila sa starijih članova porodice na mlađe ili je zanat učen kod majstora. U prethodnih nekoliko decenija zanati su izgubili veliki dio značaja. Takav je slučaj i sa obradom drveta, iako je u Bosni i Hercegovini velika površina zemljišta pod šumom. Ni na području Srebrenice nije preostalo mnogo stolara i tesara.
Aktivni stolari i tesari u Srebrenici trude se da održe zanat i spremni su da znanje prenesu. Ipak, među mlađom populacijom sve je teže naći radnike u ovoj oblasti.
„Ovim poslom se bavim od 2000. godine. Rudarski sam tehničar, učio sam od drugih stolara. Volio sam ovaj posao, zato i radim ovaj posao. Glavni pomoćnici su mi žena i jedan penzioner. Ne možeš ovdje naći radnika, teško je, a i nema ni posla toliko. Tu sam uvijek da prenesem znanje. Ovdje u radionici radim sve od drveta - stolariju, vrata, stepenice, igračke za djecu“, priča Fikret Mujić.
Potražnja za stolarima i tesarima je u samom vrhu na tržištu rada i, po nekim procjenama, četiri puta veća od ponude u Bosni i Hercegovini. Firme koje se bave finom obradom drveta često imaju ozbiljan deficit kvalifikovane radne snage. Ipak, kada se radi o manjim mjestima, samostalno bavljenje ovim zanatima često nije isplativo.
Drago Mijatović je tesar: „Sve je modernizovano, rade više mašinama, samo kose gdje ne mogu doći mašine. Pravim kosišta, držalice za sjekire, motike, za sve poljoprivredne alatke. Slabo posla ima, ne možemo od toga živjeti. Što je koja godina, sve je manje stanovnika“.
Zantlije nisu zadovoljne podrškom koju imaju, ali otvaraju se nove mogućnosti, poput saradnje u oblasti turizma. Od presudnog značaja je pomoć institucija i umrežavanje sa drugim sektorima.
„U našoj suvenirnici izložene su različiti suveniri koje nabavljamo od lokalnih poljoprivrednika i zanatlija. U saradnji sa lokalnim zanatlijama, mi izlažemo njihove proizvode u našu suvenirnicu i na taj način pomažemo da dođu do krajnjih kupaca i pomažemo održivost tih starih zanata, prije svega stolara“, objašnjav Slaviša Petrović, direktor Turističke organizacije Srebrenica.
Govoreći o pomoći preuduzetnicima, Jelena Ružić ističe kako im Općina Srebrenica, a tu spadaju i zanatske radnje: „I ove godine, kao i prethodnih godina, bila je ukupna pomoć u vrijednosti 30.000 maraka. Na javni poziv su se prijavljivale zanatsko-preduzetničke radnje i čak njih 54 je ispunilo uvjete“.
Zanatski sektor je najviše podložan odlivu radne snage, jer popriličan broj stolara, tesara i majstora drugih profila odlazi u inozemstvo u potrazi za bolje plaćenim poslovima i boljim uvjetima rada.
federalna.ba