Niger je u centru klimatske krize - a djeca gladuju
(Izvor: Giles Clarke/Getty)

Niger je u centru klimatske krize - a djeca gladuju

Hrane nema i dok ne dođu kiše u južnom Nigeru ništa se ne može saditi.

Tromjesečni blizanci Hassan i Husseina nalaze se u krevetima intenzivne njege u klinici u Aguiéu, a nad njima bdije njihova majka Hadjara Hamissou. Primljeni su prije nekoliko dana, njihova krhka tijela iscrpljena od gladi. Svaki ima manje od 2 kg, manje od polovice zdrave težine za svoju dob.

“Donijela sam ih ovamo pješice”, kaže Hamissou. “Kod kuće u našem selu je vrlo očajna situacija. Kišna sezona nije počela pa ne možemo saditi, a hrane nemamo. Svi pate.”

Životi više od desetak druge pothranjene djece vise o koncu, dok iza paravana liječnički tim pokušava reanimirati 20-mjesečnog dječaka.

Neuspješno. Portir nosi njegovo malo tijelo iz sobe, umotano u ljubičastu tkaninu, dok Hamissou i ostale majke na odjelu šutke promatraju.

“Njegovi roditelji čekali su nekoliko dana da ga dovedu, a kad su došli, bilo je prekasno”, kaže Al-Mustafa Amadou, jedna od medicinskih sestara. “Nismo mogli učiniti ništa da ga spasimo.”

Niger je na prvoj liniji klimatske krize. Sve više nestalne oborine i duže sušne sezone znače da mnogi dijelovi zemlje nisu imali dobru žetvu već skoro cijelo desetljeće. Temperature ovdje rastu 1,5 puta brže nego u ostatku svijeta, što dovodi do ciklusa suša koje nagrizaju 14% obradivog zemljišta. Prošle godine zabilježen je pad proizvodnje žitarica od 39%.

Džihadističko nasilje prelilo se iz susjednog Malija i Nigerije, raselivši stotine hiljada ljudi, dok je ekonomski šok rata u Ukrajini udaljenoj 4500 km doveo do skoka cijena hrane.

Oko 44% djece u Nigeru je pothranjeno, a predviđa se da će se 4,4 miliona ljudi - 18% njegove populacije - suočiti s kriznim razinama nesigurnosti prehrane ili još gore ove godine, dvostruko više nego prošle godine.

Humanitarne agencije koje nemaju dovoljno sredstava i mogu pomoći samo 3,3 miliona ljudi, ostavljajući više od milion bez pomoći koja im je potrebna, dok se donatori bore s drugim krizama, uključujući rat u Ukrajini i sušu u istočnoj Africi.

Nedavni plan hitne reakcije nigerske vlade za rješavanje krize ima manjak od 200 miliona dolara u svom budžetu od 280 miliona dolara, dok je Svjetski program za hranu UN-a smanjio obroke onima kojima pomaže u Nigeru za 50% u januaru kako je globalna prehrambena kriza zagrizla.

“Stanovništvo je na rubu strašne humanitarne krize”, kaže Ilaria Manunza, iz Save the Children, koja pomaže u financiranju klinike u Aguiéu. "Zapravo, već smo usred toga - stopa pothranjenosti djece jedna je od najviših na svijetu."

U klinici ljudski su gubici veliki. Medicinski direktor, Moussa Bubakar, kaže da se 100 djece sada liječi od teške pothranjenosti, te očekuje da će se taj broj udvostručiti u narednim mjesecima. Djeca će morati dijeliti krevete jer ih neće biti dovoljno za obilazak. Ustanovi također nedostaje kisika, krvi i goriva za jedno jedino vozilo hitne pomoći koje imaju.

“Tokom posljednje tri godine vidjeli smo veliki porast slučajeva pothranjenosti”, kaže Bubakar. “Nemamo dovoljno sredstava da ih adekvatno liječimo. Trebamo više podrške.

“Djeca umiru od pothranjenosti na selu jer njihove porodice nemaju dovoljno novca da ih dovedu ovdje. Samo umiru kod kuće. Prošle sedmice smo u ambulanti imali 10 djece koja su preminula od pothranjenosti i samo jednog liječnika na 100 djece. Pokušavamo zaposliti još jednog liječnika, ali ni dva nisu dovoljna.”

U krevetu pored Hassana i Husseine, četverogodišnja kćer Jamile Lawal, Mabaraka, liječi se od pothranjenosti, malarije i šuge. S braunilom u ruci, djevojka teško diše dok je majka hladi.

Lawalovino šestero djece redovito propušta doručak i ručak, jer nema dovoljno hrane za tri obroka dnevno. Za večeru jedu rijetku kašu od prosa, škrobnu hranu kojoj nedostaju hranjive tvari.

"Zbog loših kišnih sezona imamo sve više problema", kaže Lawal. “Ako dođu kiše, stvari će se popraviti, ali hoće li uskoro početi ili ne, samo Bog zna.”

Kao i u drugim zemljama Sahela, Niger bilježi veliki porast slučajeva pothranjenosti djece tokom razdoblja između berbe koje traje od maja do augusta tzv „mršave sezone". No liječnici i humanitarci kažu da su ti skokovi sve izraženiji kako klimatska kriza raste.

„Mršava sezona“ počinje ranije nego što se očekivalo jer slabe kiše znače neuspjele žetve, zbog čega porodice ne mogu obnoviti zalihe ili se prehraniti.

U svom kompleksu u Aguiéu, ukrašenom šarenim muralima i punom pijeska koji je vjetar nanio iz okolne pustinje, tradicionalni vođa regije, Brazaki Nouhou, kaže da su stotine porodica napustile svoje domove u potrazi za hranom.

“U mnogim selima ne možete vidjeti ljude, svi su otišli”, kaže on. “Suočavamo se s ozbiljnom krizom hrane. Nema padavina, a čak i kada kiše stignu, nemamo sjeme za sadnju ili naglo prestane… Sve postaje jako skupo. Vidite mnogo muškaraca i žena kako prose za hranu.”

“Nekada smo imali dovoljno padavina i mogli smo saditi”, kaže Nouhou, 75. “Sada nemamo. Stvari su svake godine sve gore i gore.”

Slična je situacija i u Burkini Faso i Maliju, gdje se ljudi ne mogu doći zbog džihadističkog nasilja. Ukupno, 41 milion ljudi širom zapadne Afrike ove se godine suočava s nesigurnošću hrane, što je broj koji se učetverostručio od 2019.

"Brojke ne izgledaju dobro", kaže Paolo Cernuschi, nigerski direktor Međunarodnog odbora za spašavanje (IRC). “Već smo imali kritično visoke stope pothranjenosti, uz klimatske promjene i nesigurnost. Sada imamo na vrhuncu rat u Ukrajini, a cijene hrane dosegnule su vrhunske vrijednosti svih vremena.” Kao i druge humanitarne agencije na cijelom kontinentu, IRC je bio prisiljen smanjiti svoje operacije zbog rastućih cijena goriva i hrane. U četvrtak je David Beasley, čelnik WFP-a, rekao da su ekonomski šokovi rata u Ukrajini uzrokovali da operativni troškovi njegove organizacije rastu za 70 miliona dolara mjesečno. Kao rezultat toga, WFP je smanjio obroke ljudi i nedavno je bio prisiljen obustaviti neke operacije u Južnom Sudanu, gdje hrani 6 miliona ljudi.

Ali Bandiare, predsjednik nigerijskog Crvenog križa, kaže da je kriza najgora u posljednjem desetljeću: “I u isto vrijeme, jedna je od najmanje finansiranih. Rat u Evropi doprinosi ovom problemu. Bojimo se da preusmjeravanje humanitarnih proračuna za [suočavanje] s ukrajinskom krizom riskira opasno pogoršanje situacije.”

U selu El-Kolta, nekoliko kilometara od Aguiéa, Tsakani Abdu je odlazila na svoja polja da posadi kantu stabljika manioke. Kao i drugi u okolici, toga dana nije jela jer nije imala hrane.

“U ovom području ima puno djece koja pate od gladi”, kaže Abdu. “Zemlja je sada siromašna i nemamo dobro sjeme, ali imamo velike porodice koje treba prehraniti.

"Što možemo učiniti? Samo se molimo za kišu.”

federalna.ba/The Guardian

Niger glad