Ni ministar pravde nema odgovor na pitanje ko upravlja pravosuđem

"Imali smo telefonsku sjednicu Vijeća ministara, uobičajenu u ovom novom sazivu. Napokon je održana nova sjednica Vijeća ministara. Imali smo jednu tačku dnevnog reda, a to je privremeno finansiranje, odnosno finansiranje za ova zadnja tri mjeseca ove godine", istakao je Josip Grubeša, ministar pravde BiH u Rezimeu.

"Sjednica je sazvana danas i iskreno se nadam da je ovo prvi korak okončanja blokade i da će se predstavnici iz Republike Srpske vratiti u institucije i da ćemo nastaviti raditi."

Kaže da ga žalosti činjenica da bi se mi unutar BiH dodatno separirali.
 
"Sve ove priče koje čujemo iz političkih aktera pojedinih stranaka, ja bih više volio da idu proaktivno za BiH i da idemo za sve ljude u BiH da imaju kvalitetniji i sigurniji život, prije svega. Ja pripadam jednoj garnituri mladih ljudi koji žele vidjeti Bosnu i Hercegovinu vrlo prosperitetnu, žele je vidjeti u euroatlantskim integracijama i svi ti politički diskursi koji su suprotni jednim takvim promišljanjima mislim da ih treba što prije zaboraviti i da trebamo krenuti svi skupa dalje naprijed."

O atmosferi unutar Vijeća ministara Grubeša kaže da je prošlo više od dva mjeseca od posljednje sjednice i da se nisu imali priliku službeno viđati.

"HDZ smatra da Bosna i Hercegovina treba ići naprijed, da trebamo raditi. Mi smo izabrani da tu dođemo i radimo, nismo izabrani da sjedimo i gledamo samo kako će nam vrijeme što prije proći. I s te strane, apeliramo na sve naše partnere da i oni isto tako zagrnu rukave kao i mi i da pokušamo što je moguće tolerantnije i uz više suradnje i razgovora da napravimo BiH puno kvalitetniju."

Svi imaju svoj prevod Ustava BiH

Kada je riječ o Izbornom zakonu navodi da je osnovni problem u BiH što još nije riješeno pitanje Izbornog zakona, odnosno nisu riješena ustavna pitanja kako BiH vidimo i doživljavamo.

"Sad imamo tri konstitutivna naroda, imamo Ostale u BiH, ali to nismo nikako valorizirali ni korz zakone, a ni prepoznali kroz Izborni zakon. BiH zaslužuje barem dopune i izmjene Izbornog zakona, ako već ne možemo dobiti novi Izborni zakon. Očekujem da ćemo do kraja godine imati taj Izborni zakon kako bi mogli izbore 2022. godine provesti po presudama i evropskih i stranih međunarodnih sudova."

Smatra da je zanimljivo kako svi imaju svoj prevod Ustava BiH.

"I onda su tu različita tumačenja. Nama stranci kažu da je to već definirano, napisano da je to bošnjački, hrvatski i srpski član Predsjedništva. A kod nas je to već nešto drugačije, da je to Hrvat, Bošnjak ili Srbin. Dok se god mi budemo bavili jezičnim, a ne stvarnim, suštinskim problemima, koji se nalaze i u Ustavu, a iz Ustava proizilazi i u Izbornom zakonu, mi ne možemo ići naprijed."

O građanskom konceptu BiH ističe da je jasan stav HDZ-a i svih njegovih izabranih dužnosnika koji jasno kažu kakav treba biti model Izbornog zakona i kakva je BiH ustavno uređena, kakva je iz Dejtona proizašla.

"Znači ako je ona zemlja tri konstitutivna naroda, ona je zemlja tri konstitutivna naroda i ti narodi su građani ove zemlje i ne treba nam da se igramo jezičnih varijanti. Trebamo naći model kako će BiH biti prosperitetna. A bit će prosperitetna kada mogne svaki narod birati svoje predstavnike. Jedino tako će imati stabilnost. A kad ima stabilnost ima investicije iz vana, ima ekonomski razvoj. Bez neke političke stabilnosti mi ne možemo očekivati ekonomski razvoj i samim tim nam mladi ljudi odlaze i imamo situaciju kakvu imamo."

Međunarodni faktor je vrlo prisutan u BiH

Grubeša kaže da je međunarodni faktor vrlo prisutan u BiH, te da samim tim imamo različite poglede na prošlost, ali i različito viđenje budućnosti.

"Mi konstantno imamo taj problem koji nas prati, sve političke opcije u BiH. Jedino rješenje je naša međusobna koordinacija, komunikacija i što veće razumijevanje."

O prijedlogu Naše stranke kaže: "Kada je HDZ izašao sa prijedlogom Izbornog zakona, po svim medijima se moglo čitati kako je to retrogradno, nazadno, pa gotovo i nemoguće provodivo. Iskreno, prijedlog Naše stranke nisam vidio i neću apriori govoriti da on ne valja, da nije dobrodošao, bez obzira što se mi ne slažemo s tim da treba ukidati Dom naroda, da treba biti jedan predsjednik. Želim biti otvoreni političar koji neće govoriti napamet ništa."

Kada je riječ o smjeni glave državne tužiteljice, ministar ističe da je ona već četvrta u nizu glavna tužiteljica koja ima problem da ne može dočekati kraj svog mandata.

"Ono što mi u BiH imamo, vezano za pravosuđe, je to da smo stvarajući neovisno pravosuđe napravili gotovo pa otuđeno pravosuđe. Imamo situaciju da kada je BiH poslala zamolnicu za 14 generala Republici Hrvatskoj, sastala se Vlada Republike Hrvatske da da komentar. Kada smo imali ovu situaciju uhićenja gospodina Vranja u Srbiji, gospodin Vučić je komentirao tako nešto. Ko može u BiH tako komentirat? Kome pravosuđe polaže račune u BiH? Ko financira to pravosuđe? Na koji način se provode zakoni vezani za pravosuđe, kako se oni uopće donose u BiH? To su sve pitanja na koja bi mi trebali brzo davati odgovore i brzo donositi rješenja. U protivnom ćemo se samo zapetljavati sve više i više. A pravosuđe kao treći stub vlasti bilo kojeg demokratskog društva, a pogotovo jednog tranzicijskog društva kakva je BiH koja teži evropskim integracijama, mislim da bi trebalo biti itekako snažno i jako, neovisno i biti državno. Trebamo naći model kako će Tužiteljstvo biti država, a ne da bude ničije. Imamo primjer glavne tužiteljice koja je ostavljena na milost i nemilost."

Smatra da je nužno ojačati poziciju pravosuđa u BiH.

"Ministarstvo pravde predlaže zakone, ali da bi predložilo zakon mi nismo sami u tom procesu. Moramo imati radne grupe koje su sastavljene iz institucija entietskih, iz distrikta, iz institucija pravosuđa. Kada radne grupe to sve završe, onda moramo poslati na mišljenje različitim institucijama i tek kad dobijemo pozitivna mišljenja možemo ići s tim zakonom na Vijeće ministara. Vrlo trom, vrlo spor., vrlo neizvjestan proces za izmjene i donošenje zakona. Ako bi se Ministarstvo pravde upustilo da samo predlaže zakone i donosi zakone na državnoj razini, opet bi imali priliku gledati moju smjenu u Parlamentu."

U pravosuđu imate "pobjedničku" i "gubitničku" stranu

Grubeša pojašnjava da se prvo odazvao Privremenoj parlamentarnoj istražnoj komisiji koja je istraživala stanje u pravosuđu, ali da njima nije bilo po volji promjena termina, te da je bitno da sva parlamentarna povjerenstva moraju pratiti nacionalnu zastupljenost.

"Ovo parlamentarno povjerenstvo nije imalo nijednog Hrvata u rukovodstvu i oni su radili u krnjem sazivu. I zbog toga ja kao ministar pravde, kao pripadnik tog naroda kojeg nema u tom povjerenstvu, neću sudjelovati u njihovim raspravama."

Ističe da pravosudni sistem u BiH apsolutno ima integritet, da je apsolutno nezavisan i da mu apsolutno treba pomoći da to tako i ostane.

"Imamo neke ljude koji narušavaju ugled pravosuđa, koji nekim svojim odlukama kvare percepciju javnosti u pravosuđe, ali u svakom slučaju trebamo zadržati pravosuđe neovisnim i zakonskim regulativama pomoći da ono bude jače nego što je sada."

Kaže da je javnost u BiH, u najmanju ruku, vrlo zanimljiva.

"Kada govorimo o pravosuđu imate "pobjedničku" i "gubitničku" stranu. Jasno je da onaj ko gubi, da se on i ljuti i da mu to ne odgovara. Tako da svi oni koji su imali posla sa pravosuđem, 50% je nezadovoljnih. Najlakše je reći da se ne vjeruje, ali ima jako poštenih, kvalitetnih, odgovornih ljudi i pravosuđe radi svoj posao. Otvorili smo novi državni zatvor. Ne leže ljudi u zatvoru samo zato što im je tamo lijepo. Neko je njih procesuirao. Tako da ne možemo govoriti da ništa ne valja. Mi bi bili zadovoljni pravosuđem kad bi neko protiv koga mi nešto imamo se našao na optuženičkoj klupi. Ne možemo tako razmišljati. Možemo imati jako pravosuđe jedino ako se radi po zakonu."

EU je jedini put Bosne i Hercegovine

Na pitanje gdje se nalazi Milomir Savčić, Grubeša odgovara: "Ne znam stvarno. Procesi su takvi kakvi jesu, prema našem zakonodavstvu. Sve institucije moraju više surađivati i biti daleko prisnije."

"Reformu pravosuđa od nas, prije svega, zahtijevaju naši građani. S druge strane, opredijelili smo se za evropski put i morali bi imati tu legislativu koja je prihvatljiva u EU. Ono što će Ministarstvo pravde raditi u predstojećem razdoblju, oni zakoni koji su stavljeni nama kao obaveza od ovih 14 prioriteta, ćemo nastojati da ih što bolje i kvalitetnije obradimo i pošaljemo u daljnju proceduru. Iskreno se nadam da u politici još ima interesa za pristupanje EU jer je to jedini put Bosne i Hercegovine. Bilo kakva alternativa je nemoguća", zaključio je Grubeša.

federalna.ba