Netanyahu na putu da ponovo bude premijer

Bivši izraelski premijer Benjamin Netanyahu i njegovi saveznici ultranaconalističke i vjerske partije su na putu da postignu stabilnu većinu u parlamentu (Knessetu), pokazuje prebrojanih više od dvije trećine glasačkih listića. Glasovi se još uvijek broje, ali ako su preliminarni pokazatelji ispravni Izrael će imati jednu od najdesnijih vlada u svojoj istoriji s obzirom na dobar rezultat na jučerašnjim parlamentarnim izborima ultranacionalističke Vjerske partije čiji su članovi poznati po antiarapskoj i anti LGBTQ retorici.

Početni rezultati ukazuju na skretanje udesno izraelskih birača, čime se još više umanjuju nade za mir sa Palestincima i stvaraju uslovi za mogući sukob sa administracijom predsjednika SAD Josepha Bidena i izraelskim pristalicama u toj zemlji.

Jučerašnji izbori bili su peti u Izraelu za manje od četiri godine i kao i prethodni uglavnom fokusirani na sposobnost Netanyahua da vlada dok mu se sudi za korupciju.

Netanjahua pristalice smatraju žrtvom "lova na vještice", a protivnici ga optužuju da je prijetnja za demokratiju i varalica. Cijele noći su brojani glasovi i do rano jutros je izbrojano 80 odsto glasova i predviđa se da će Netanyahu i saveznici imati više od 61 poslanika koliko je potrebno da bi obrazovali vladu.

Izborna trka je bila tijesna kao i ranije, ali nagovještava da će Netanyahu (73) ponovo biti premijer sa čvrstom većinom u Knessetu koji ima 120 poslanika. Čak i ako Netanyahu i njegovi saveznici pobjede i dalje će biti potrebne čitave sedmice pregovora da bi se obrazovala koaliciona vlada.

Ne isključuje se ni mogućnost nastavka političkog zastoja i novog procesa izbora. Govoreći u Jeruzelemu usred noći Netanyahu je apelovao na pristalice da budu strpljivi i ocijenio da su on i njegova konzervativna partija Likuda "na ivici velike pobjede". Možda zbog bojazni da bi mu arapski glasači mogli onemogućiti pobjedu Netanyahu je na Twitteru objavio optužbe za nasilje i nepravilnosti na arapskim biračkim mjestima, ali dokaze nije pružio i Centralna izborna komisija ih je odbacila kao neosnovane glasine. Netanyahu je kasnije tražio izbori budu bez mrlje jer je to osnova demokratije.

Arapi čine 20 odsto stanovnika Izraela i oni su bili ključni faktor u blokiranju Netanyahua na ranijim izborima. Ovog puta su međutim njihovi glasovi bili podijeljeni između tri različite partije i svakoj je prijetila opasnost da ne pređe izborni prag.

Netanyahu je najduže bio premijer u historiji Izraela, 12 godina uzastopno i 15 godina ukupno, prije nego što ga je prošle godine smijenila raznolika koalicija predvođena liderom partije centra Yesh atid (Ima budućnosti) i nacionalistom. vođom partijom Jamina Naftalijem Benettom.

U toj koaliciji, u kojoj je prvi put u istoriji Izraela bila jedna mala arapska partija, izbili su nesporazumi pa se raspala poslije samo jedne godine na vlasti. Partije koje su bile u njoj će kako se očekuje osvojiti oko 50 poslaničkih mandata, sudeći po početnim rezultatima.

Lapid (58) je obraćajući se pristalicama rano jutros rekao da trka nije odlučena sve dok se ne izbroji i poslednji glas. Treća po jačini poslije Netanyahuove i Lapidove je partija ultradesnog političara Itamara Ben-Gvira Verski cionizam koja je prošle noći slavila u Jeruzalemu mašući izraelskim zastavama. Okupili su se sami muškarci sa malim jevrejskim kapama, kipama na glavama.

Ben-Gvir je sljedbenik rabina rasiste Meira Kahana čija je partija bila zabranjena i proglašena terorstičkom grupom u SAD. On je ubijen je u New Yorku 1990. godine.

Kahana je pozivao na zabranu mješovitih brakova između Arapa i Jevreja, oduzimanje Arapima izraelskog državljanstva te protjerivanje velikog broja Palestinaca. Ben-Gvir je za razliku od Kahane koji je bio parija jedan od najpopularnih izraelskih političara i često se pojavljuje u medijima i poziva na oštriji odnos prema Palestincima.

Najveće pristlice su mu mladi ultraortodoksni Jevreji, a živi na okupiranoj Zapadnoj obali i pristalica je širenja jevrejskih naselja, a arapske kolege u parlamentnu opisuje kao teroriste.

Palestinski premijer je rast izraelske ultradesnice označio "prirodnim rezultatom rastuće manifestacije ekstremizma i rasizma u izraelskom društvu".

Ne isključuje se međutim mogućnsot da Netanyahu, ako dobije zadatak od predsednika Izraela Isaaka Herzoga da obrazuje novu vladu traži druge koalicione partnere.

To mu međutim ne bi bilo lako jer su njegovi protivnci rekli da nikada neće biti s njim u vladi. Predviđa se da će Netanyahuov Likud biti najveća partija 31 poslanikom, a Lapidova će imati 22 do 24 poslanička mandata.

federalna.ba/Beta