Nestalo Čajničko evanđelje na restauraciji u Beogradu
Srpska pravoslavna crkva želi osporiti da je Čajničko evanđelje nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Pozadina je to nedavne misterije njegovog nestanka iz hrama u Čajniču. Trenutno je na restauraciji u Beogradu i još jedan je primjer stalnog svojatanja i uplitanja politike u kulturnu baštinu. I to preko, često najslabije karike - Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Evanđelje koje se nalazilo u Čajničkom hramu proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH 2013. godine. Tom odlukom Komsija za zaštitu nacionalnih spomenika naše zemlje zabranila je njegovo iznošenje van granica države, bez njihovog odobrenja. Bez obzira na to, rukopis je iznesen. Nakon prvobitne misterije gdje se nalazi, iz Čajniča stiže informacija da je u Beogradu na restauraciji.
“Čajnicko evanđelje se nalazi na konzervatorskim radovima u Beogradu, tamo je godinu dana. Radovi se privode kraju. Kada se završe radovi na konzervaciji, bit će izvršena prezentacija”, kazao je Dragiša Simić, starješina Hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču.
Međutim, izmještanje u Beograd samo je pokretač procesa u kojem Srpska pravoslavna crkva želi poništiti odluku da je rukopis nacionalni spomenik BiH. Tvrdi to Erma Ramić-Kunić, naučna saradnica u Institutu za jezik UNSA, koja je doktorirala na Čajničkom evanđelju. Dodaje da je to napad ne samo na Komisiju već i na državu: “To je možda i najspornija tačka oko koje se sve ove borbe vode i to je možda i glavni cilj - da se ospori odluka odnosno dio odluke u kojoj piše da je Čajničko cetverovanđelje bosanski rukopis”.
Da je rukopis bosanski, osporava to Srpska pravoslavna crkva, u čijem vlasništvu jeste Evanđelje. Dabrobosanski mitropolit Hrisostom odbio je govoriti za Federalnu televziju, ali objavljeni su zaključci sa stručnog savjetovanja povodom, kako kažu iz Mitropolije, neprimjerenog i nacionalšovinističkog odnosa bošnjačkog i hrvatskog člana Komisije, te njihovog nasrtanja na identitet Čajničkog evanđelja: “U slučaju da Komisija BiH ne povuče svoju odluku iz 2013. godine o pitanju kulturnog dobra, mitropolija dabrobosanska i CO Čajniče povući će svoje saglasnosti iz 2007. godine o davanju saglasnosti za proglašenje kulturnim dobrom CO Čajniče i pokrenut će postupak za izlazak iz odnosnog sporazuma”.
Zahtjev je, dakle, izmijeniti odrednicu bosanski rukopis u srpski. Ključni akter procesa, Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika BiH, nije se oglasila jer nemaju jedinstven stav.
“To je jasno - članica iz RS-a Anđelina Ošap se i oglasila tim povodom i kaže da su uzaludni pokušaji, kako to ona kaže, bošnjackih akademaca – a mi nismo bošnjački akademci, ne znam kakav je to - da pokažemo postojanje bosanske, kako ona naziva, bošnjačke redakcije”, navodi Ramić-Kunić.
Pitanje čiji je rukopis jednako je onom je li starije kokoš ili jaje. Bez obzira na to, ovo je sistemsko narušavanja kulturne baštine Bosne i Hercegovine. O bespravnom prekograničnom prijenosu obaviještena je SIPA, koja je odgovornost prebacila na entitetsku policiju. A misterija o dokumentu starom više od 5 stoljeća očito više nije sadržaj samo detektivske fikcije.
federalna.ba