Nesreće se ponavljaju, a odgovornost izostaje: Građani gube povjerenje u institucije

I prije posljednje tragedije u Tuzli redale su se devijantne pojave u našem društvu za koje nije bilo preuzimanja individualne odgovornosti i sankcioniranja odgovornih. Godina je prošla od poplava u Jablanici. Smjenjivalo se nasilje, femicidi, korupcija, zlostavljanje maloljetnih i bespomoćnih osoba u ustanovama koje bi ih trebale štititi.

Tragedija u Donjoj Jablanici, požar u Tuzli, smrt djece i porodilja, ali i slučajevi maloljetničke prostitucije, lošeg tretmana štićenika centra Pazarić tek su dio onoga čemu svjedočimo posljednju godinu. Dok tugujemo za stradalima i unesrećenoj mladosti, postavlja se pitanje odgovornosti za nemar, nedjelovanje i sporost vlasti i drugih institucija.

Loptica političke odgovornosti ide od institucije do institucije, a priča o promjenama i mjerama u fokus dolazi u pravilu onda kada jedna nesreća zamijeni drugu.

“Ljudi sve manje vjeruju institucijama. Nažalost, uslijed svih ovih nemilih događaja u proteklih godinu dana u Bosni i Hercegovini, njihovih ishoda, povlače se u sebe i sve više gube nadu u pravednost i pravičnost”, kaže psihologinja Alma Mahmutović-Katica.

“To je, zapravo, obrazac nedostatka institucionalne odgovornosti, odnosno, kulture prebacivanja ili izbjegavanja odgovornosti kao i lošeg načina funkcioniranja institucija u smislu da one same ne generiraju nikakvu odgovornost i na taj način smanjuju povjerenje”, ističe Samir Forić, profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA.

Upravo nedjelovanje ili sporo djelovanje institucija nepovjerenje građana čini još većim. Tako, primjera radi, ni 13 mjeseci od katastrofe u Donjoj Jablanici javnost nikada nije dobila odgovor na pitanje ko je odgovoran za smrt 19 osoba. Institucije istragu provode, ali rezultata još nema.

“Očekujete da institucije reaguju, urade svoj posao, a sve se svede na mrcvarenje, i to je poruka ljudima da se ne isplati ni buniti, ni postavljati opasna pitanja niti tražiti određene odgovore”, kaže sociolog Srđan Puhalo.

Odgovore očekuju i građani Tuzle - da li se požar u kojem je, prema posljednjim informacijama, stradalo 12 osoba, mogao spriječiti, te da li će na koncu neko za to i odgovarati ili će se sve završiti na ostavkama. I brojni su primjeri koje bismo mogli navesti, a čije odgovore još čekamo. No, struka navodi da je zabrinjavajuće to što građani pristaju na situaciju u kojoj se stvari ne izvode na čistac. Zašto?

“Imamo javna mnijenja koja mogu da razumiju tugu drugih, ali ne mogu da se ujedine u zajedničku akciju: ‘Zašto bih ja u Banjaluci podržao tamo nekog Hrvata u Širokom Brijegu ili nekog Bošnjaka u Tuzli - bez obzira što su to problemi koji su nam zajednički?’”, ističe Puhalo.

“To smanjeno povjerenje otežava solidarnost, stvaranje pravog zajedništva - ne virtuelnog, ne simboličkog. Da se insistira na kažnjavanju kako bi se na taj način konsolidirala pravila koja, navodno, vrijede za sve”, navodi Forić.

A upravo istrage o kojima smo svjedočili prethodnih dana prilika su da nas institucije uvjere u to da zakon vrijedi za sve, te da jedni, ipak, nisu jednakiji od drugih.

federalna.ba