Nemarni smo prema zahtjevima savremenog doba, nauka doživljava izvjesnu vrstu krize
Međunarodni dan obrazovanja poslužio je kao motivacija za evaluaciju važnosti koju pridajemo obrazovnim procesima. Tim povodom je održan okrugli sto simboličnog naziva „Quo vadis, Academia?“ u formi javno-konsultativne diskusije u prostorijama Homework Huba.
Učitelji, nastavnici, profesori i predstavnici nadležnih institucija procjenjivali su kvalitet obrazovnog sistema Kantona Sarajevo, ali i Bosne i Hercegovine. Zaključak je da smo, blago rečeno, nemarni prema zahtjevima savremenog doba zbog čega nauka doživljava izvjesnu vrstu krize.
„Svakako da obrazovanje treba ići ka reformama, ka novim modernim tehnologijama, novim i modernim stvarima, revidiranim nastavnim planovima i programima, kao i novim udžbenicima koji se trebaju uvesti u naše škole, pogotovo u radu sa učenicima nižih razreda“, kazala je Amela Hasanović, učiteljica Pete osnovne škole Ilidža.
„Naše obrazovanje pokušava da uhvati korak i mislim da nastavnici moraju da shvate tehnologiju kao svog prijatelja - mislim da je to način da se pobijedi u ovoj igri i da počnu sami primjenjivati tehnologiju, kako bi do djece lansirali prave informacije“, poručuje Jasminka Hasić-Telalević, profesorica na Univerzitetu SSST.
Svjedočimo deficitu i odlivu učenika na svim obrazovnim nivoima - škole se zatvaraju, odsjeci se gase. Nije strana alternativa da utočište i znanje pronađu u uređenijim sistemima drugih zemalja.
„Nešto u tim visokoškolskim i nije baš na nekom visokom nivou da bi zadovoljilo kriterije koji su neopohodni studentima, mladima, da bi kasnije sa završenim zvanjima imali stvarno kompetentno i konkurentno znanje“, smatra Adna Mesihović, ministrica nauke, visokog obrazovanja i mladih KS-a.
„Daleko od toga da je loš, ali da - potrebno je promjena, itekako jeste. Kad kažem promjene, podrazumijevam to na način na koji ćemo adresirati znanje u tom smjeru gdje će svako moći pokazati svoj afinitet na najbolji mogući način“, ističe Nedim Sladić.
Međutim, ipak je luksuz računati isključivo na dodatne napore prosvjetnih radnika, kada se većina njih u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama suočava sa nezadovoljstvom neproporcionalnih primanja. Stoga je apel jasan - ako sve potiče od dobro obrazovanog učenika, onda uložimo u stručno osoblje.
„Ključno je osnažiti nastavnike, da oni budu sretni i zadovoljni i da budu - ako mogu reći, finansijski dobro plaćeni da obavljaju svoj dio posla koji, ponavljam, temelj je za sve ostale uspjehe“, podsjeća Emela Mehmedspahić, direktorica Prve bošnjačke gimnazije.
Da je konkretno, odlučno i jasno implementirano rješenje urgentno, potvrđuje i činjenica da kraj januara ispunjavaju štrajkovi Sindikata obrazovanja - sve sa ciljem da pitanje kvaliteta obrazovanog procesa postane prioritet.
federalna.ba