"Nemamo za život" - Kako rezovi Mileijeve vlade bacaju Argentince na ulicu

Argentinci i turisti koji šetaju ulicama Buenos Airesa navikli su na velike kontejnerе za smeće smještene ispod neoklasičnih i secesijskih zgrada glavnog grada i najbogatijeg grada zemlje, opisuje Tiago Rogero za The Guardian.

Međutim, pažljiviji prolaznik mogao bi primijetiti novinu: crvenu upozoravajuću oznaku postavljenu od strane gradske vlasti na kojoj piše „Opasnost, ne ulaziti“, uz piktogram osobe koja je djelimično u kontejneru.

Izvor fotografije: Tiago Rogero/The Guardian

„Nažalost, to je mjera sigurnosti“, rekla je Evelyn Bierbrauer, koja radi u organizaciji Manos Abiertas, nevladinoj organizaciji koja pomaže beskućnicima. „Mnogi su tražili sklonište unutar kontejnera – da pronađu hranu i čak da prespavaju tamo“, dodala je.

Broj ljudi koji žive na ulicama Buenos Airesa ruši rekorde: u maju ih je bilo najmanje 4.522, prema najnovijim gradskim podacima – cifra za koju neki kažu da je podcijenjena, ali koja predstavlja 38% porast u odnosu na novembar 2023.

"Motorna testera"

Za Juana Nuñeza iz nevladine organizacije Hogar de Cristo, porast je posljedica ekonomske situacije u zemlji. „Kako se kriza produbljuje, raste siromaštvo, a s njim i beskućništvo“, rekao je. Od kada je krajnje desni predsjednik Javier Milei stupio na dužnost u decembru 2023. i implementirao svoj plan štednje nazvan „motorna testera“, inflacija je pala sa više od 200% na oko 30% godišnje – ali je izgubljeno više od 200.000 formalnih radnih mjesta, zatvoreno je 18.000 preduzeća, kućni dug je porastao, a kupovna moć se urušila. Iako većina socioekonomskih pokazatelja ne pokazuje poboljšanje životnog standarda, libertarijanska stranka La Libertad Avanza (LLA) osvojila je nedavne parlamentarne izbore s velikom razlikom – rezultat koji su mnogi povezivali s utjecajem Donalda Trumpa, koji je tokom kampanje prijetio povlačenjem zajma od 40 milijardi dolara ukoliko Milei izgubi.

Izvor fotografije: EPA/Juan Roncoroni

Izvor fotografije: EPA/Juan Roncoroni

LLA će formirati najveći blok u novom kongresu, a organizacije koje rade na suzbijanju siromaštva, kao i druge grupe posebno pogođene Mileijevim politikama nultog deficita, strahuju da bi situacija mogla biti još gora.

„Iz dana u dan vidimo veliki broj ljudi koji završavaju na ulici nakon što su izgubili posao i nisu u mogućnosti platiti stanarinu“, rekao je Nuñez.

Nakon što je Milei preuzeo dužnost krajem 2023., stopa siromaštva porasla je na više od 50% prije nego što je pala na nešto više od 30%, iako mnogi analitičari tvrde da je dio pada rezultat sporne promjene metodologije za izračunavanje tih podataka.

Najviše zabrinuti penzioneri i osobe s invaliditetom

„Mentalno se pripremamo da shvatimo kako će [porast beskućništva] nastaviti u narednim godinama, s još strožim ekonomskim mjerama koje, nažalost, uvijek najteže pogađaju one koji imaju najmanje“, dodao je Nuñez.

Među onima koje su Mileijevi rezovi do sada najviše pogodili, posebnu zabrinutost za naredni kongres, koji počinje s radom 10. decembra, osjećaju penzioneri i osobe s invaliditetom.

Čak i sa skromnim brojem mandata, predsjednik je uspio provesti duboke rezove koji su doveli do naglog pada stvarnih primanja penzionera, suspendovali beneficije za osobe s invaliditetom i zamrznuli isplate pružateljima osnovnih usluga poput terapije i prijevoza.

Zbog toga što Mileijeva stranka nije imala ni trećinu donjeg doma, kongres je bio u mogućnosti poništiti veto na zakon koji je predviđao veće penzije i hitnu pomoć za osobe s invaliditetom.

Formiranje najvećeg bloka

Sada, iako još uvijek nema većinu, Milei je formirao najveći blok kada se mandati njegove stranke kombinuju s mandatima PRO stranke, koja je već podržala mnoge njegove politike.

Izvor fotografije: EPA/JUAN IGNACIO RONCORONI

„Nemamo dovoljno za jesti, živjeti, razmišljati o praznicima ili slobodnom vremenu“, rekla je aktivistica Laura Alcaide, 37, koja ima oštećenje vida. „Osobe s invaliditetom već teško pronalaze posao jer ih niko ne zapošljava – a sada su mnogi izgubili penzije jer im je Milei oduzeo“, rekla je.

Hernán Letcher, direktor Centra za argentinsku političku ekonomiju, rekao je da rezovi koji pogađaju osobe s invaliditetom „zapanjujuće odskaču“ jer, u smislu smanjenja deficita, nisu posebno značajni. „Pretpostavljam da je više riječ o slanju poruke nego o novcu: da je spreman učiniti sve da održi fiskalni višak“, rekao je Letcher.

U zemlji ima oko 6 miliona osoba s invaliditetom, od kojih samo 1,2 miliona prima penziju.

Celeste Fernández iz nevladine organizacije Civil Association for Equality and Justice procjenjuje da je oko 140.000 tih penzija suspendovano. Rekla je da su rezovi utjecali na Mileijevu popularnost, ali ne „toliko koliko bi mogli – a izborni rezultati su najsvježiji dokaz toga“.

Protivljenje peronizmu

Ona je tvrdila da je podrška Mileiju uglavnom vođena protivljenjem peronizmu, populističkom političkom pokretu koji je decenijama dominirao politikom zemlje.

„Postoji snažan anti-peronistički osjećaj, pa ljudi ne žele da se vrate na ono [peronističke vlade] … Imam osjećaj da je tu nešto gotovo psihološko – kao da ljudi misle da, ako ovo [Milei] ne uspije, to je posljednja šansa [za Argentinu]“, rekla je Fernández.

Olga Beatriz González, 89-godišnja penzionerka, kaže da ne može shvatiti kako je, uprkos tolikim rezovima, Milei još uvijek uspio pobijediti na izborima prošle nedjelje. Rekla je da predsjednik „vlada za bogate, a ne za najranjivije“.

Vlasnica kuhinje za beskućnike na periferiji Buenos Airesa, koja besplatno dijeli obroke onima kojima je potrebno, González učestvuje u protestima penzionera svakog srijednog dana protiv Mileijevih rezova i kaže da se ne boji novog, konzervativnijeg kongresa.

„Jesu li se Abuelas de Plaza de Mayo ikada bojali? Ne“, rekla je, aludirajući na ženski pokret koji je identificirao 140 djece otetih ili nestalih tokom brutalne vojne diktature 1976–1983.

„Baš kao što se oni nisu bojali, tako se ni mi nećemo bojati. Nastavit ćemo se boriti. Dolazim svake srijede – stara sam, ali se osjećam mlado – i nastavit ću dolaziti da predstavljam one koji ovdje ne mogu biti“, rekla je González.

federalna.ba/The Guardian (Tiago Rogero)