Martinović: U Zakonu o javnim nabavkama lijekovi su kao olovka ili papir

Određeni onkološki pacijenti u Sarajevu i dalje su bez lijekova. Na listama Fonda solidarnosti nalazi se oko dvije hiljade pacijenata kojima je potrebna terapija. Skoro polovina njih su onkološki bolesnici. Iz KCUS-a tvrde da je problem s nabavkom određenih citostatika višegodišnji i kompleksan.

Podsjećaju da je ovo pitanje u nadležnosti federalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Gdje nastaje problem i kako prevenirati ovakve situacije? U Rezimeu odgovaraju Vlatka Martinović, direktorica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije, i Enida Glušac, predsjednica Udruženja Renesansa.

Martinović kaže da su problemi u nabavci citostatika mnogobrojni.

„Nestašica pojedinih lijekova nije samo u KCUS-u nego i u ostalim kliničkim centrima  u FBiH. Jer kada jedan lijek nedostaje, on nedostaje većinom u svim centrima. Imamo više uzroka nedostataka citostatika i nekih drugih lijekova. Svjedočimo kako je velika nestašica lijekova i u Evropi i zemljama u okruženju. Trenutno u Evropi nedostaje preko 150 različitih molekula. Ako pogledamo Hrvatsku – trenutno na stranici HZZO- stoji da im u bolnicama nedostaje 47 lijekova, neki od njih su i citostatici“, objašnjava ona.

Dalje navodi da Zavod zdravstvenog osiguranja mora sve lijekove nabavljati putem Zakona o javnim nabavkama, i tu, kaže Martinović, onda nastaju problemi.

„Taj zakon tretira lijekove kao i određeni potrošni materijal – olovku ili papir. Ukoliko se javna nabavka raspiše na vrijeme, postoje određene osobe koje se žale na naše tendere, pa nam na taj način sprečavaju adekvatnu nabavku lijekova. Drugo, nakon što proizvođač potpiše ugovor s nama, on ide u nabavku, pa se dolazi do problema u nestašici lijeka na svjetskom tržištu, pa ga ne može uvesti. Razni su problemi i u samim molekulama, odnosno u deficitarnosti određenih supstanci, to je globalni problem“, naglasila je.

Problem nestanka određenih lijekova se periodično javlja, istakla je Martinović.

„Problem je višegodišnji, ali u vrijeme korone nikad niste čuli da nedostaje citostatika. I kada je sve u redu, mediji i tada pišu da nečega nema. Kako prevenirati problem? 80 posto tržišta ovisi o supstancama iz Indije i Kine, EU sama ima problem s tim jer se jako malo lijekova proizvodi unutar nje. Mi kao država moramo nastupiti zajednički, da ukoliko jednog lijeka nedostaje, a ima ga u susjednim državama, da ga možemo uvesti u našu državu. Zakon o javnim nabavkama nama dozvoljava da mi lijekove nabavljamo samo putem tog zakona. Više puta nam se događalo da raspišemo tender za određeni lijek, i niko nam se ne javi. Tada su Zavodu 'zavezane ruke', mi ne možemo ni na koji drugi način nabaviti lijek. Mi kao Zavod smo uputili više inicijativa za izmjenu Zakona o javnim nabavkama, što se tiče lijekova i medicinske opreme. Problem je zato što sve javne ustanove u BiH sve moraju nabavljati putem Zakona o javnim nabavkama, dok za privatne ustanove to ne vrijedi“, pojasnila je.

Glušac naglašava da se Članom 2. Ustava BiH proklamira da BiH i oba entiteta osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

„Što znači da su uskraćivanjem liječenja onkološkim pacijentima u BiH, uskraćena osnovna ljudska prava, i samim tim se krši Ustav. Kod nas se treba pokrenuti kompletna reforma zdravstvenog sistema jer imamo jako puno nelogičnosti i nepravilnosti. Često se prebacuju loptice s jednog na drugog, a ispaštaju oni koji su najmanje krivi za kompletnu situaciju. Meni je sasvim jasno da zbog Zakona o javnim nabavkama skoro sve ove citostatike koji su bili deficitarni na KCUS-u, mogli su se nabaviti u privatnim apotekama jer oni ne podliježu tom Zakonu. Međutim, činjenica je i da se zakon o javnim nabavkama provodi i u RS-u i Distriktu Brčko, ali oni nemaju probleme s nedostatkom lijekova“, kaže Glušac.

Između ostalog, skrenula je pažnju i na, kako kaže, činjenicu da se na tendere ne prijavljuju nove kompanije, ali da se onda treba razmotriti je li utvrđena cijena određenog lijeka realna.

Martinović je dodala je ista situacija s nedostatkom lijekova i u RS-u i u Distriktu Brčko, ovisi, kaže, samo broj pacijenata i broj zahtjeva.

„Nisu nam iste potrebe. Agencija za lijekove određuje maksimalnu veleprodajnu cijenu svakog lijeka. Više od toga ne možemo raspisati tender“, kazala je.

federalna.ba